Putevi i stranputice

Proračun ne odlučuje izbornog pobjednika

Zlatko Crnčec

U zemljama razvijene demokracije porezna i fiskalna politika ozbiljne su predizborne teme

placeholder


Vlada je predložila državni proračun za 2024. koji će u odnosu na ovogodišnji imati prihode veće za tri, a rashode za čak 11 posto. Ovo povećanje rezultat je dodatnih davanja za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, te dodataka na mirovine i njihova rasta. Podaci kojkoji su se jučer mogli čuti na sjednici Vlade pokazuju da si Hrvatska može priuštiti ovakvo povećanje rashoda jer je većina financijskih indikatora dobra ili solidna. Deficit proračuna u 2024 bit će samo 1,9 posto BDP-a, što je daleko ispod tri koje zahtijeva EU. Vanjski je dug tek nešto veći od 60 posto BDP-a, što stavlja Hrvatsku među manje zadužene članice EU.


Naravno, punjenju proračuna pridonijela je i inflacija. Prihodi od PDV-a puno su veći nego prethodnih godina i oni se sada prelijevaju natrag građanima kroz povećanje plaća i ostalih davanja. Međutim, to vrijedi samo za one koji svoje plaće dobivaju iz državnog proračuna. Ove smo godine bili svjedoci štrajkova i prijetnji štrajkovima raznih državnih zaposlenika. I gotovo su svi oni bili uspješni za one koji su ih organizirali. Oni koji rade u privatnom sektoru nisu bili te sreće. Plaće onima koji rade u privatnim tvrtkama bile su po pritiskom i zbog uvoza jeftine radne snage iz daleko istočnih država koji su zamijenili one koji su zadnjih godina otišli put Njemačke i ostalih bogatih sjevernih europskih država. Nema ovdje nikakve zamjerke zaposlenima u državnom sektoru, ali zaista valja primijetiti ovu razliku. Naravno, ne može Vlada ni na koji način dovesti do toga da privatni poslodavci svojim radnicima odmah povećavaju plaće. Ali neizravno i u nešto dužem roku može. I to stvaranjem uvjeta da se u Hrvatskoj što više proizvodi roba s dodatnom vrijednošću, što sa sobom onda nužno nosi i povećanje plaća i u privatnom sektoru.


Oporba će sigurno, uostalom to već i radi, prikazivati ova povećanja proračunskih rashoda kao Vladinu predizborni potez kojim će građanima prikazivati da im povećava plaće novcem koji im je prije toga uzela preko povećanja prihoda od PDV-a zbog inflacije. I tu će dobrim dijelom biti u pravu. Ali inflacija, čiji su uzroci ipak ponajviše izvanjski faktori, je dovela do povećanja cijena pa je realno povećanje plaća i davanja puno manje nego što govore postoci. Tako da zamjerka o predizbornom potkupljivanju dijelom i nije točna. Istina je naime da Vlada nominalnim povećanjima vraća građanima veliki dio ono što su zbog viših cijena uplatili u proračun. Ali to je jedino razumno rješenje i za njim su posegne i sve ostale europske Vlade. Tako da je nekakva realna razina predizbornog potkupljivanja birača puno manja. A i za tim predizbornim trikovima posežu i posezali su sve dosadašnje hrvatske Vlade.




Neke su nakon toga pobjeđivale, a neke gubile na parlamentarnim izborima. Tako da se slobodno može reći da povećanje proračunskih davanja aktualnoj vlasti možda i može nešto malo pomoći, ali takve stvari ne odlučuju ishod izbora za Sabor. Puno je tu drugih elemenata u igri koji su puno važniji od toga je li neka skupina državnih službenika ili namještenika uspjela u borbi s državom isposlovati povećanje svojih primanja.


Ovo povećanje plaća u državnom sektoru dovest će i do toga da će održati domaća agregatna potražnja, a istovremeno je novac u velikom dijelu otišao onim državnim zaposlenicima čije su plaće bile jako male i s kojima se moglo jedva preživjeti. I taj će novac gotovo sav biti potrošen u Hrvatskoj. Teško da će netko od sudskih službenika koji su štrajkali preko mjesec dana to teško izborno povećanje plaće trošiti u nekom mondenom skijalište u Austriji ili Švicarskoj. Potrošit će ga u Hrvatskoj kupujući osnovne životne potrepštine i plaćajući komunalije.


Ne treba uopće sumnjati da će predstojeća saborska rasprava o proračunu biti burna i tvrda. Ipak je to zadnji proračun prije izlaska na birališta. Ali ni ona ni sam proračun neće odlučiti izbornog pobjednika. Mada uopće ne bi bilo loše da to bude tako. U zemljama razvijene demokracije porezna i fiskalna politika ozbiljne su predizborne teme. U Hrvatskoj još uvijek nisu. Kada to postanu Hrvatska će biti ozbiljna europska država. A doda će izbore odlučivati plakati u Vukovaru i korupcijske afere.