I, eto, dogodilo se opet. Škole idu na online nastavu. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs obznanio je jučer da će viši razredi osnovnih i prva tri srednjih škola do daljnjeg znanje upijati preko računala. Čisti horor. Ali, nažalost, čini se, neizbježan. Hrvatski brojevi zaraženih padaju i više nismo najgori u EU-u. Ali cijeli je europski kontinent, točnije cijeli svijet na vrhuncu epidemije korone. U Velikoj Britaniji stanje je alarmantno, uveden je najtvrđi mogući lockdown. Njemačka kancelarka Angela Merkel prije nekoliko dana obavijestila je naciju da će njihov trajati najmanje od Uskrsa, koji ove godine pada 4. travnja.

Hrvatska, što se tiče ove mjere, slijedi samo ono što se događa u ostalim europskim zemljama. Očito je da Vlada ne želi ništa prepustiti slučaju u trenutku kada su se i brojevi i trendovi počeli okretati u hrvatsku korist.

Dakle, škola na daljinu nam ne gine. Bit će to muka kojoj će osim učenika biti podvrgnuti i njihovi nastavnici i profesori, ali i članovi njihovih obitelji. Što se tiče učenika, oni će biti prisiljeni na otprilike svakodnevno petosatno buljenje u ekrane. Samo što se tiče praćenja nastave. A tu su još i svakovrsne zadaće od kojih se dio također rješava pomoću aplikacija. Pa isto uključuje dodatno sjedenje pred zaslonom računala. Ne bi bilo loše da Ministarstvo znanosti i obrazovanja zajedno s nadležnim tijelima u županijama i Gradu Zagrebu promisli o reduciranju barem dijela nastave u predmetima koji nisu temeljni. I da se taj segment nastave obavi nakon što se učenici vrate u školske klupe. Usto ne bi bilo loše razmisliti i o, barem privremenom, prekidu terora powerpoint prezentacija. Da se barem dok je na djelu online nastava učenike ne tjera da provode dodatne sate pored ekranom, više se baveći i stavljajući fokus na to kako prezentirati neko znanje nego kako ga u potpunosti razumjeti i usvojiti. Svime time bi se smanjilo vrijeme koje učenici provode ispred ekrana, a korist od toga imali bi i oni i njihovi profesori. Jer je školska populacija ionako dobar dio dana na smartphonima provjeravajući instagrame, tik-tokove i sva druga čuda ovog doba, koja, možda i nasreću, nisu postojala dok je generacija autora teksta sjedila u školskim klupama.

Za nadati se da će nadležna tijela dati neke smjernice kako bi olakšali život i samim profesorima. Način na koji se nastava odvijala prošlog proljeća bio je u velikom dijelu improvizacija. U njoj su se neki nastavnici jako dobro snašli, neki malo manje. Neki su otvarali svoje privatne YouTube kanale kako bi učenici mogli bolje usvojiti gradivo, posebno kada su u pitanju predmeti u kojima se mora prvo uopće shvatiti ono što je ispredavano, a tek poslije učiti. Predmeti kao što su matematika, fizika, kemija ili jezici.
Uz to, trebalo bi rasteretiti učenike na način da se dio nastave nekih predmeta sada ne predaje. I da se zaostaci nadoknade tek po fizičkom povratku u školske klupe. Konsenzus je među strukom, profesorima, roditeljima i učenicima da je školski program već ionako pretrpan. I prije korone učenici su stenjali učeći zastarjela i potpuno nepotrebna znanja i vještine. A tjerati ih sada da ih usvajaju preko ekrana – tek da se zadovolji forma i ispuni ponekad krajnje izbirokratizirani nastavni plan – moglo bi se nazvati gotovo pa kršenje nekih temeljnih ljudskih prava naše djece.

Sa svim tim nekakvim finim podešavanjima, valjda ćemo se svi nekako dovući do zrelog proljeća kad bi kombinacija toplijeg vremena i procjepljivanja stanovništva trebala dovesti do kakve-takve normalizacije života. Sljedećih nekoliko mjeseci kada je u pitanju obrazovanje bit će odvratni i pomalo neljudski. Umjesto interakcije s vršnjacima u učionicama koje su jedino prirodno okružje za takve aktivnosti, učenici će je upražnjavati preko aplikacija. Užas. Ali drugačije se ne može. Barem ne u ovom trenutku kada je pandemija na svom vrhuncu. Na što ćemo svi skupa ličiti kada valjda jednom ipak izađemo iz ove noćne more veliko je pitanje. Ali posebna je odgovornost na svima da barem djeca budu pogođena što je manje moguće. Postoji iskustvo online nastave iz proljeća. Valjda će nadležni izvući neke pouke i napraviti ta nužna fina podešavanja da ovih nekoliko mjeseci ostavi što manje posljedica na školarce.