Ni izvanredno zasjedanje Sabora nije nemoguće kada je u pitanju uvođenje obveze cijepljenja za određene skupine stanovništva
Ni izvanredno zasjedanje Sabora nije nemoguće kada je u pitanju uvođenje obveze cijepljenja za određene skupine stanovništva. Tako je jučer zborio predsjednik Sabora Gordan Jandroković na konferenciji za novinare u povodu završetka proljetnog zasjedanja Sabora. Time je uz najave u tom smjeru samog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska napravila značajan korak prema tome da će se zaposleni u zdravstvu, socijalnoj skrbi i moguće prosvjeti morati obavezno cijepiti protiv korone. Je li to samo način da se najavom ovakvih prijetnji napravi dodatni pritisak na građane ili se radi o ozbiljnoj namjeri, ostaje da se vidi. Broj cijepljenih sporo se povećava i moguće je da je dostigao svoj maksimum, barem kada su u pitanju oni koji bi cjepivo primili svojom voljom. Stoga ćemo vrlo brzo biti svjedoci toga misli li Vlada ozbiljno. Rujan je krajnji rok kada će Vlada morati odlučiti. Mada bi se odluka mogla donijeti već sredinom ljeta.
Pandemija korone okrenula je svijet naglavce. Puno toga što je nekada bilo normalno danas je postalo društveno nepoželjno ponašanje. Odlazak u pretrpani i zadimljeni klub bio je dio normalnog života za veliki dio ljudi. Prepuno kino ili kazališta bilo je dio normalnog života. Da se ne spominju svadbe, krstitke i krizme i sva druga okupljanja. Nema više. Osim, naravno s COVID-potvrdama, mada je veliko pitanje koliko će i to potrajati prije nego ćemo možda trebati primiti i treću dozu. A možda dođe i četvrta.
Svjetske su vlade različito reagirale. Neke od onih sklonijih autoritarnim rješenjima odlučile su natjerati cjelokupno stanovništvo na cijepljenje kao što je slučaj na Filipinima. Neke su svele obvezu na građane velikih urbanih središta kao što je Moskva. Demokratske vlade, kao što je slučaj s onima u zemljama članicama EU-a, nastojale su kampanjom uvjeriti sve građane da se cijepe. Neke su uspjele u većoj, neke u manji mjeri. Uvjeravanja su se radila na slične načine, ali je stvar u tome da su stanovništva drugačija. U zapadnoj Europi ljudi puno više vjeruju svojim vladama od onih koji su prije tridesetak godina izronile iz autoritarnih i totalitarnih društava komunizma. Pa su shodno tome na zapadnom dijelu brojke koje govore o cijepljenosti puno više od onih u istočnom. Za objasniti zašto je tome tako bila bi potrebna jedna ozbiljna psihosociološka analiza. Koja bi se na kraju vjerojatno svela na zaključak da su desetljeća, moguće i stoljeća prezira prema vlastima ostavila traga.
Naravno, najbolje bi definitivno bilo to da se kritična masa građana ipak odluči cijepiti pa da se ako ne baš i ne preskočimo, a ono barem približimo nekakvom europskom prosjeku. Da dostignemo po razini cijepljenosti naše mediteranske turističke suparnike. Naime, i Španjolska i Francuska i Grčka i Italija imaju više brojke onih koji su primili barem jednu dozu. S jedne je strane razumljivo da se građani iz kontinentalne Hrvatske ne mogu natjerati na cijepljenje pozivima na solidarnost s turizmom od kojeg ovisi punjenje proračuna. Najveći dio ove populacije ne može si priuštiti odlazak na Jadran osim u formi konobarenja ili pospremanja. Stoga njima uspjeh turističke sezone ne znači baš ništa. Doba kolektivnih poduhvata odavno je prošlo. Najmanje njihovom krivnjom. Naravno, puno su teža za objasniti ponašanja onih koji od turizma izravno žive. U nekim županijma kojima turizam čini najveći dio gospodarskih djelatnosti brojke su manje od Slavonije gdje je turizam kao gospodarska djelatnost tek u povojima.
Ako se Vlada zaista odluči ići na to da zakonom na cijepljenje natjera liječnike, medicinske sestre, njegovatelje u domovima za starije te profesore u osnovnim i srednjim školama, bit će to velika politička bitka. Taj bi se korak trebao jako dobro pripremiti, posebno vezano za njegovu usklađenost s Ustavom te pronaći najbolji način kako ga objasniti građanima. Ako se u to krene, neće biti više natrag. Otpor će biti ogroman, i od sindikata i od oporbe koja će ukazivati na odgovornost stožera civilne zaštite. Naravno, Vlada može iz toga izaći i kao dvostruki pobjednik. Istovremeno povećati broj cijepljenih u ključnim djelatnostima i pokazati odlučnost u teškim vremenima.
Piše Zlatko Crnčec
Obvezno cijepljenje – veliki test za Vladu
Zlatko Crnčec
16. srpanj 2021 15:33
Foto Reuters
Ni izvanredno zasjedanje Sabora nije nemoguće kada je u pitanju uvođenje obveze cijepljenja za određene skupine stanovništva
Ni izvanredno zasjedanje Sabora nije nemoguće kada je u pitanju uvođenje obveze cijepljenja za određene skupine stanovništva. Tako je jučer zborio predsjednik Sabora Gordan Jandroković na konferenciji za novinare u povodu završetka proljetnog zasjedanja Sabora. Time je uz najave u tom smjeru samog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska napravila značajan korak prema tome da će se zaposleni u zdravstvu, socijalnoj skrbi i moguće prosvjeti morati obavezno cijepiti protiv korone. Je li to samo način da se najavom ovakvih prijetnji napravi dodatni pritisak na građane ili se radi o ozbiljnoj namjeri, ostaje da se vidi. Broj cijepljenih sporo se povećava i moguće je da je dostigao svoj maksimum, barem kada su u pitanju oni koji bi cjepivo primili svojom voljom. Stoga ćemo vrlo brzo biti svjedoci toga misli li Vlada ozbiljno. Rujan je krajnji rok kada će Vlada morati odlučiti. Mada bi se odluka mogla donijeti već sredinom ljeta.
Pandemija korone okrenula je svijet naglavce. Puno toga što je nekada bilo normalno danas je postalo društveno nepoželjno ponašanje. Odlazak u pretrpani i zadimljeni klub bio je dio normalnog života za veliki dio ljudi. Prepuno kino ili kazališta bilo je dio normalnog života. Da se ne spominju svadbe, krstitke i krizme i sva druga okupljanja. Nema više. Osim, naravno s COVID-potvrdama, mada je veliko pitanje koliko će i to potrajati prije nego ćemo možda trebati primiti i treću dozu. A možda dođe i četvrta.
Svjetske su vlade različito reagirale. Neke od onih sklonijih autoritarnim rješenjima odlučile su natjerati cjelokupno stanovništvo na cijepljenje kao što je slučaj na Filipinima. Neke su svele obvezu na građane velikih urbanih središta kao što je Moskva. Demokratske vlade, kao što je slučaj s onima u zemljama članicama EU-a, nastojale su kampanjom uvjeriti sve građane da se cijepe. Neke su uspjele u većoj, neke u manji mjeri. Uvjeravanja su se radila na slične načine, ali je stvar u tome da su stanovništva drugačija. U zapadnoj Europi ljudi puno više vjeruju svojim vladama od onih koji su prije tridesetak godina izronile iz autoritarnih i totalitarnih društava komunizma. Pa su shodno tome na zapadnom dijelu brojke koje govore o cijepljenosti puno više od onih u istočnom. Za objasniti zašto je tome tako bila bi potrebna jedna ozbiljna psihosociološka analiza. Koja bi se na kraju vjerojatno svela na zaključak da su desetljeća, moguće i stoljeća prezira prema vlastima ostavila traga.
Naravno, najbolje bi definitivno bilo to da se kritična masa građana ipak odluči cijepiti pa da se ako ne baš i ne preskočimo, a ono barem približimo nekakvom europskom prosjeku. Da dostignemo po razini cijepljenosti naše mediteranske turističke suparnike. Naime, i Španjolska i Francuska i Grčka i Italija imaju više brojke onih koji su primili barem jednu dozu. S jedne je strane razumljivo da se građani iz kontinentalne Hrvatske ne mogu natjerati na cijepljenje pozivima na solidarnost s turizmom od kojeg ovisi punjenje proračuna. Najveći dio ove populacije ne može si priuštiti odlazak na Jadran osim u formi konobarenja ili pospremanja. Stoga njima uspjeh turističke sezone ne znači baš ništa. Doba kolektivnih poduhvata odavno je prošlo. Najmanje njihovom krivnjom. Naravno, puno su teža za objasniti ponašanja onih koji od turizma izravno žive. U nekim županijma kojima turizam čini najveći dio gospodarskih djelatnosti brojke su manje od Slavonije gdje je turizam kao gospodarska djelatnost tek u povojima.
Ako se Vlada zaista odluči ići na to da zakonom na cijepljenje natjera liječnike, medicinske sestre, njegovatelje u domovima za starije te profesore u osnovnim i srednjim školama, bit će to velika politička bitka. Taj bi se korak trebao jako dobro pripremiti, posebno vezano za njegovu usklađenost s Ustavom te pronaći najbolji način kako ga objasniti građanima. Ako se u to krene, neće biti više natrag. Otpor će biti ogroman, i od sindikata i od oporbe koja će ukazivati na odgovornost stožera civilne zaštite. Naravno, Vlada može iz toga izaći i kao dvostruki pobjednik. Istovremeno povećati broj cijepljenih u ključnim djelatnostima i pokazati odlučnost u teškim vremenima.