Vladajuća je stranka, u političkom smislu, napravila pogrešan potez jer prije raspuštanja Sabora nije donijela Zakon o obnovi Zagreba. Naravno, nije bilo lako pomiriti ono što želi HNS koji u Vladi drži resor građevinarstva i prostornog uređenja, s onim kako cijelu priču vidi Milan Bandić. Zagrebački gradonačelnik želio je da, pojednostavljeno rečeno, državni proračun osigura milijarde za obnovu središta Zagreba, ali da glavnu riječ oko toga kako će se one trošiti ima Grad Zagreb.

Također je istina da je obnova starih kuća i zgrada u zagrebačkoj staroj gradskoj jezgri izuzetno tehnički složen posao. Od poplave pa do početka obnove Gunje, što je zadnja prirodna katastrofa koja je zadesila Hrvatsku prije potresa, protekla su dva mjeseca. Ali bez obzira na sve to, nije baš jasno zašto Vlada i njena saborska većina nisu prije raspuštanja Sabora ipak izglasale ovaj zakon po hitnom postupku. Da se to nije dogodilo, ima niz tehničkih i razumnih razloga. Gledano čisto tehnički, sigurno je da će zakon biti bolji ako javna rasprava dulje potraje i ako se donese u redovnom postupku. Ali sve se ovo događa mjesec i pol prije parlamentarnih izbora. I bilo je jasno da će oporba iskoristiti ovu priliku. Što oni marljivo rade. I što je potpuno legitimno. Ali HDZ je definitivno mogao i bez toga.

Vladajuća stranka sada sanira političku štetu. Koliko će to biti uspješan proces, vidjet će se na izborima. U prvoj izbornoj jednici koja se sastoji od šireg središta Zagreba HDZ bi mogao osjetiti posljedice. Posebno bi tu mogao biti problem stoga što stranka i inače ne stoji baš najbolje kada su u pitanju ovi birači. Situaciju bi moglo dodatno komplicirati i ako birači povežu HDZ s pričama koje kruže glavnim gradom, o načinu na koji Bandić namjerava promijeniti izgled najstarijih zagrebačkih ulica.

Međutim, politička će šteta biti po svemu sudeći ograničena samo na tu prvu izbornu jedinicu. I to je to. Istina, potres je oštetio i zgrade u dijelovima Zagrebačke i Krapinsko -zagorske županije, ali tu se ne očekuju neki veliki problemi. Zagreb jest četvrtina Hrvatske kada su u pitanju birači. Ali nisu svi dijelovi grada oštećeni potresom. Tako da izostanak zakona neće biti zamjeren ni na cijelom području Zagreba. Osim toga, Zagreb i Hrvatska sve se više odvajaju. Ne fizički, ali mentalno i svakako. S jedne strane glamur i za hrvatske prilike visoka razina života. S druge strane, samo dvadesetak ili tridesetak kilometra na bilo koju stranu svijeta, situacija je često potpuno drugačija. Da ne pričamo o depresivnoj i prvo od industrije, a sada i od ljudi ispražnjenoj Slavoniji. Ti dijelovi Hrvatske na Zagreb često gledaju kao na drugu zemlju. I nije ih previše briga kako se »purgeri« bore s posljedicama potresa.

Teško je očekivati da bi recimo HDZ-u nedonošenje zakona moglo naštetiti Dalmaciji. Tamo negdje početkom devedesetih u Zagrebu je vladao HDZ. I onda su gradske vlasti odlučile potrošiti višak proračunskog novca na rekonstrukciju tramvajske pruge koja vodi do središnjeg zagrebačkog trga. Naime, godinama je veliki problem bio što je nogostup bio vrlo uzak, a odmah pored njega su jurili tramvaji. Samo jedan pogrešan korak ili nenamjerni poguranac i čovjek je mogao završiti pod tramvajem. I onda se to išlo propravljati.

Točno u vrijeme kada su srpski pobunjenici Hrvatsku podijelili popola. I kada je Dalmacija bila u mraku zbog nestašice struje i polugladna jer je jedina veza s kopnenom Hrvatskom bio trajekt kojim se dovozila sva roba nakon što je Maslenički most bio srušen. Bez obzira na to, Zagreb je odlučio pomaknuti tramvajsku prugu dva metra ulijevo. Bio je to prst u oko Dalmaciji. Ali to se na kasnijim izborima nije osjetilo. Dalmacija je ostala uz HDZ. Nešto je recentnija situacija s nogometom. Dalmacija jako zamjera vladajućoj stranci situaciju u Hrvatskom nogometnom savezu, ali i dalje glasa za nju. Teško da će Dalmacija, ali i ostali dijelovi Hrvatske, posebno Slavonija, kazniti HDZ jer navodno kasni s obnovom daleko najbogatijeg dijela zemlje, središta Zagreba.