Infrastrukturnu obnovu hitno treba pokrenuti kako bi se utrošilo što više novca iz Fonda solidarnosti, cijene energenata držati pod kontrolom i dulje od proljeća jer će udar biti prevelik, cijene hrane i osnovnih namirnica kontrolirati izravnom državnom intervencijom
Ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić ovako su jučer pokušali umiriti građane zbog uvođenja eura: »Ako vidite da netko diže cijene, idite kod drugoga.« To malo podsjeća na Mariju Antoanetu i onu neka sirotinja, ako nema za kruh, jede kolače. No, u godini uvođenja eura nema nam druge nego vjerovati vrhu Vlade i vrhu HNB-a da će pokušati zauzdati inflaciju i držati cijene pod kontrolom. Jer »drugih« prodavača neće biti, svi će povisiti cijene.
Da kontroliranje inflacije i poskupljenja neće biti nimalo lako, pokazuje podatak također od jučer, da je inflacija u zadnjem tromjesečju bila na najvišoj razini od 2008. godine, čak pet i pol posto. To je ono što DZS mjeri kroz provjeru cijena nekolicine ključnih proizvoda, no svi znamo da cijene rapidno rastu svim proizvodima i kod svih dobavljača. Udar se očekuje od travnja, kad Vlada planira ukloniti blokade s cijena energenata jer završava sezona grijanja, a na to će se nadovezati i blizina datuma kad će euro i formalno postati realnost u Hrvatskoj, a to je početak 2023. godine. Kako se taj dan bude približavao, cijene će sve više rasti i zaokruživati se na više iznose. No, Vlada je pokazala da itekako zna izravno intervenirati kad je potrebno, primjerice kod isplate naknada za poslodavce za spas radnih mjesta u eri lockdowna, stoga imamo pravo vjerovati da će iskoristiti i sve instrumente koje ima na raspolaganju i da inflaciju drži pod kontrolom.
Jučerašnja najava novog zakona o euru iskorištena je međutim i kako bi se guvernera Borisa Vujčića »rehabilitiralo« nakon prošlotjedne afere s povlaštenim informacijama o prodaji obveznica. Nije toliko Vladi i HDZ-u stalo do Vujčića, koji je guvernerom postao u eri Zorana Milanovića i koji ga je jučer uostalom i branio, koliko im je stalo do stabilnosti ne samo monetarnog sustava, nego i samog HNB-a, koji je presudan i za to da uvođenje eura prođe po svim pravilima EU-a i bez ekscesa.
No, nisu samo inflacija i euro problemi s kojima se ovih dana bori premijer Andrej Plenković. Tu su još i pandemija i obnova od potresa, kao dvije ključne krizne teme, a samim time i pitanje hoće li Vlada stići potrošiti bespovratni europski novac za obnovu u roku do sredine lipnja. Na sam dan 30. obljetnice priznanja Hrvatske, stigao je i hladan tuš u obliku rezultata popisa stanovništva, koji je potvrdio da se Hrvatska ubrzano iseljava i napušta, a na što nijedna vlada, pa ni ova Plenkovićeva, nemaju adekvatan odgovor. S tim se slaže čak i predsjednik Zoran Milanović koji vidi da je problem širi od jedne vlade i jednog mandata.
Prilika je stoga jučer ponovo bila i da premijer Andrej Plenković kritizira medije koji jednostavno ne razumiju s koliko se on problema istodobno susreće i bori. Ankete mu idu u prilog, HDZ dobro stoji, kad šef SDP-a Peđa Grbin kaže »neka Plenković ode i prepusti posao onima koji znaju« to uglavnom svima zvuči kao vic, i zapravo je Plenkovićeva pozicija više nego stabilna. No ipak, on ima potrebu kritizirati medije i tvrditi da »salama-metodom« NN, nepoznat netko, secira državne institucije i skreće pažnju s ozbiljnih tema i rada Vlade. To je pogrešno, jer sukob s medijima nikad nije dobar za političare, oni time pokazuju određenu slabost, a i mediji su uglavnom vrlo objektivni kad govore o problemima Hrvatske. Nema tu zluradosti, jer hrvatska je realnost najčešće toliko crna da dodatno puštanje tinte nije potrebno.
Trenutno je na državi, odnosno Vladi, previše vrlo konkretnog posla da bi se itko trebao baviti onim što u medijima piše. Infrastrukturnu obnovu hitno treba pokrenuti kako bi se utrošilo što više novca iz Fonda solidarnosti, cijene energenata držati pod kontrolom i dulje od proljeća jer će udar biti prevelik, cijene hrane i osnovnih namirnica kontrolirati izravnom državnom intervencijom… Problema je doista mnogo, a uskoro će se među njima vjerojatno naći i tema rekonstrukcije, odnosno osvježivanja Vlade od onih koji su se pokazali nedovoljno efikasnima ili koji su se jednostavno umorili, što će na dnevni red vjerojatno doći najesen, kako bi Vlada »rifrešana« odradila drugu polovicu mandata.
Inflacija, dakle, nije jedini problem. Ali bit će hit-tema cijele 2022.
Tihana Tomičić
Inflaciju treba držati pod kontrolom
Tihana Tomičić
18. siječanj 2022 13:20
SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
Infrastrukturnu obnovu hitno treba pokrenuti kako bi se utrošilo što više novca iz Fonda solidarnosti, cijene energenata držati pod kontrolom i dulje od proljeća jer će udar biti prevelik, cijene hrane i osnovnih namirnica kontrolirati izravnom državnom intervencijom
Ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić ovako su jučer pokušali umiriti građane zbog uvođenja eura: »Ako vidite da netko diže cijene, idite kod drugoga.« To malo podsjeća na Mariju Antoanetu i onu neka sirotinja, ako nema za kruh, jede kolače. No, u godini uvođenja eura nema nam druge nego vjerovati vrhu Vlade i vrhu HNB-a da će pokušati zauzdati inflaciju i držati cijene pod kontrolom. Jer »drugih« prodavača neće biti, svi će povisiti cijene.
Da kontroliranje inflacije i poskupljenja neće biti nimalo lako, pokazuje podatak također od jučer, da je inflacija u zadnjem tromjesečju bila na najvišoj razini od 2008. godine, čak pet i pol posto. To je ono što DZS mjeri kroz provjeru cijena nekolicine ključnih proizvoda, no svi znamo da cijene rapidno rastu svim proizvodima i kod svih dobavljača. Udar se očekuje od travnja, kad Vlada planira ukloniti blokade s cijena energenata jer završava sezona grijanja, a na to će se nadovezati i blizina datuma kad će euro i formalno postati realnost u Hrvatskoj, a to je početak 2023. godine. Kako se taj dan bude približavao, cijene će sve više rasti i zaokruživati se na više iznose. No, Vlada je pokazala da itekako zna izravno intervenirati kad je potrebno, primjerice kod isplate naknada za poslodavce za spas radnih mjesta u eri lockdowna, stoga imamo pravo vjerovati da će iskoristiti i sve instrumente koje ima na raspolaganju i da inflaciju drži pod kontrolom.
Jučerašnja najava novog zakona o euru iskorištena je međutim i kako bi se guvernera Borisa Vujčića »rehabilitiralo« nakon prošlotjedne afere s povlaštenim informacijama o prodaji obveznica. Nije toliko Vladi i HDZ-u stalo do Vujčića, koji je guvernerom postao u eri Zorana Milanovića i koji ga je jučer uostalom i branio, koliko im je stalo do stabilnosti ne samo monetarnog sustava, nego i samog HNB-a, koji je presudan i za to da uvođenje eura prođe po svim pravilima EU-a i bez ekscesa.
No, nisu samo inflacija i euro problemi s kojima se ovih dana bori premijer Andrej Plenković. Tu su još i pandemija i obnova od potresa, kao dvije ključne krizne teme, a samim time i pitanje hoće li Vlada stići potrošiti bespovratni europski novac za obnovu u roku do sredine lipnja. Na sam dan 30. obljetnice priznanja Hrvatske, stigao je i hladan tuš u obliku rezultata popisa stanovništva, koji je potvrdio da se Hrvatska ubrzano iseljava i napušta, a na što nijedna vlada, pa ni ova Plenkovićeva, nemaju adekvatan odgovor. S tim se slaže čak i predsjednik Zoran Milanović koji vidi da je problem širi od jedne vlade i jednog mandata.
Prilika je stoga jučer ponovo bila i da premijer Andrej Plenković kritizira medije koji jednostavno ne razumiju s koliko se on problema istodobno susreće i bori. Ankete mu idu u prilog, HDZ dobro stoji, kad šef SDP-a Peđa Grbin kaže »neka Plenković ode i prepusti posao onima koji znaju« to uglavnom svima zvuči kao vic, i zapravo je Plenkovićeva pozicija više nego stabilna. No ipak, on ima potrebu kritizirati medije i tvrditi da »salama-metodom« NN, nepoznat netko, secira državne institucije i skreće pažnju s ozbiljnih tema i rada Vlade. To je pogrešno, jer sukob s medijima nikad nije dobar za političare, oni time pokazuju određenu slabost, a i mediji su uglavnom vrlo objektivni kad govore o problemima Hrvatske. Nema tu zluradosti, jer hrvatska je realnost najčešće toliko crna da dodatno puštanje tinte nije potrebno.
Trenutno je na državi, odnosno Vladi, previše vrlo konkretnog posla da bi se itko trebao baviti onim što u medijima piše. Infrastrukturnu obnovu hitno treba pokrenuti kako bi se utrošilo što više novca iz Fonda solidarnosti, cijene energenata držati pod kontrolom i dulje od proljeća jer će udar biti prevelik, cijene hrane i osnovnih namirnica kontrolirati izravnom državnom intervencijom… Problema je doista mnogo, a uskoro će se među njima vjerojatno naći i tema rekonstrukcije, odnosno osvježivanja Vlade od onih koji su se pokazali nedovoljno efikasnima ili koji su se jednostavno umorili, što će na dnevni red vjerojatno doći najesen, kako bi Vlada »rifrešana« odradila drugu polovicu mandata.
Inflacija, dakle, nije jedini problem. Ali bit će hit-tema cijele 2022.