Kao što se to dogodilo i u svim ostalim segmentima društva, kriza uzrokovana koronom razotkrila je i brojne slabosti u zdravstvenom sustavu. Jedna od onih koja je zadnjih tjedana izašla na vidjelo je i definitivno loša koordinacija na relaciji između Ministarstva zdravstva i liječnika opće prakse. Konfuzija oko sastavljanja lista za takozvano masovno cijepljenje još je jednom pokazala da tu puno toga ne funkcionira onako kako bi trebalo. Naime, već nekoliko mjeseci liječnici opće medicine svoje su pacijente pozvali da se upišu na listu za cijepljenje. I puno njih to je i učinilo. Prijavili su se želeći dobiti cjepivo kako bi što prije počeli koliko toliko normalno živjeti.

Svima je dosta stalnih restrikcija, a dvije doze cjepiva ipak su siguran put u životnu normalu. I tu je već nastao prvi problem. Neki liječnici imaju puno, a neki relativno malo pacijenata koji spadaju u kronične bolesnike, kao i u one starije od 65 godina čije je cijepljenje bilo dio druge faze procjepljivanja stanovništva. Neki su uspjeli dobiti obje doze i tako ući u sigurnu zonu, ako tako nešto uopće i postoji u ovoj situaciji masovne epidemije i stalnog pojavljivanja novih i najnovijih sojeva bolesti.

Međutim, u nekim je dijelovima zemlje prelazak s odlaska u ordinaciju po cjepivo na odlazak u sportsku dvoranu neke pacijente ostavio na ničijoj zemlji. Riječ je o onim kroničnim bolesnicima i onima starijim od 65 godina koji su prvu dozu dobili kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. U nekim dijelovima zemlje u ovom trenutku nitko ne zna točno reći kada će i gdje dobiti drugu. Neki liječnici opće prakse više ne dobivaju cjepiva, a nemaju ni informaciju hoće li ih u dogledno vrijeme početi dobivati. Pa ne mogu ni reći svojim pacijentima, koji su kod njih dobili prvu dozu, hoće li na isti način doći i do druge. Ili će se za nju možda morati prijavljivati putem interneta.

Drugi problem koji je korona gurnula u prvi plan kada je u pitanju zdravstveni sustav dugovi su veledrogerijama. Oni su sada već dosegli cifru od više od šest milijardi kuna. U pitanje je bila dovedena i opskrba lijekovima za bolnice. Iako je ova cifra veća no ikad, i ovaj put će se situacija pokrpati tako da će Vlada platiti dio duga, a da će veledrogerije nastaviti dostavljati lijekove. Do sljedeće prilike, kada dug dosegne veličinu kada će ponovo u pitanje doći dostava lijekova bolnicama. Naravno, ovaj slučaj nema izravne veze s epidemijom, jer ovakve su se situacije i prije znale događati. Samo je situacija za državu puno kompliciranija jer je njen proračun ionako prenapregnut zbog saniranja gospodarske štete koju je za sobom ostavila, i još uvijek ostavlja, epidemija korone.
Ova se dva problema donekle i razlikuju.

Naime, ovaj drugi je posljedica društvenog konsezusa da želimo da zdravstvene usluge budu dostupne svima, i to ili besplatno, ili uz participaciju. I to tako mora ostati. Radikalna privatizacija zdravstva ne smije doći u obzir. Taj bi potez Hrvatsku stavio bliže nekakvom latinoameričkom nego europskom modelu društva. Naravno, to pak ne znači da se u zdravstvenom sustavu može i treba trošiti šakom i kapom. Itekako je potrebno povećati efikasnost sustava kroz njegovu bolju posloženost i izbjegavanje nepotrebnih troškova. Kao što možda ne bi bilo loše i malo bolje pogledati kako na hrvatskom tržištu funkcioniraju veledrogerije.

I postoji li i tu mogućnost da se cijena lijekova smanji. Dosta je lijekova, naime, puno jeftinije nabaviti ako se skoči do neke ljekarne preko granice, svejedno bila ona istočna ili zapadna. Dakle, stvar je u tome da postoji strateška odluka, pristupačno zdravstvo za sve. A, naravno, kako to konkretno ostvariti u praksi, stvar je onoga tko vodi zdravstvo. U zadnjih trideset godina rješenje još nije pronađeno.

Otud i ovaj kaos vezan za ulogu liječnika opće prakse u proceduri cijepljenja građana protiv korone. On se mogao bez problema izbjeći samo da se cijeli proces bolje osmislio kada je u pitanju logistika. Ali tu dolazi problem kako ostvariti dobru stratešku odluku, besplatno cjepivo za sve.

Hrvatska dakle zna što želi, ali ima problema kako to operacionalizirati. Kako i u drugim segmentima, tako evo i u zdravstvu.