Thalassotherapia Opatija

Multidisciplinarni pristup daje najbolje rezultate liječenja

Aleksandra Kućel Ilić

Cilj plućne rehabilitacije je minimizirati simptome i povećati kapacitet pluća - dr. Ana Brajdić Šćulac

Cilj plućne rehabilitacije je minimizirati simptome i povećati kapacitet pluća - dr. Ana Brajdić Šćulac

Kupnjom i ugradnjom najsuvremenijeg angioparata značajno je povećan broj postupaka invazivne koronarografije i terapijskih postupaka, a nedavno je kao nadopuna uvedena i optička koherentna tomografija. Neurološki je sve brojniji te se počeo baviti i liječenjem migrena, a u veljači je uveden program plućne rehabilitacije

Kardiovaskularna medicina i znanost je u proteklom desetljeću vrlo propulzivna. S obzirom na sve veće pritiske s kojima se svakodnevno suočavamo u nastojanjima pružanja skrbi, edukacije i istraživanja, ponekad i izgubimo trag o napretku koji je postignut u proteklom razdoblju. No, doista je izvanredno pomisliti koliko smo daleko došli u tako kratkom razdoblju u područjima poput transkateterskih terapija za strukturne bolesti srca i poremećaje srčanog ritma; u intervencijama u zatajenju srca i akutnom koronarnom sindromu koji mijenjaju tijek bolesti; u razumijevanju genetskih temelja kardiovaskularnih bolesti; te u primjeni sve savršenijih tehnika slikovnih snimanja za kardiovaskularnu dijagnozu i prognozu. Inovacije zahtijevaju kreativnost, rješavanje problema, naporan rad, odlučnost, viziju i vodstvo. To znači razmišljati »izvan okvira«, testirati i ponovno provjeravati nove hipoteze, postavljati pitanja i biti u skladu i s nepoznatim.Thalassotherapia Opatija oduvijek je bila ustanova koja je pratila moderne tijekove dijagnostike i liječenja naših bolesnika, a tim putem i nastavljamo – rekao je prof. dr. Viktor Peršić, ravnatelj opatijske Thalassotherapije.


Detaljni prikaz


Prema riječima doc. dr. Rajka Miškulina, kupnjom i ugradnjom najsuvremenijeg angioparata Philips Azurion Clerity 2020. godine, značajno je povećan broj postupaka invazivne koronarografije i terapijskih postupaka.


– Već je 2022. godine invazivno obrađeno skoro 1.000 bolesnika, učinjeno je 850 koronarografija i 320 perkutanih koronarnih intervencija-PCI, a 2023. godine i više. Od početka rada na novom angiouređaju, stalno uvađamo nove suvremene invazivne dijagnostičke i terapijske procedure, prateći najsuvremenije pristupe dijagnosticiranju i liječenju bolesnika s koronarnom bolesti, valvularnim bolestima, prateći najnovije smjernice Europskog kardiološkog društva – istaknuo je doc. dr. Rajko Miškulin, a nadovezao se dr. Ivan Rosović.


– Krajem 2023. godine uvedena optička koherentna tomografija (OCT) jedna od intravaskularnih metoda oslikavanja koronarnih arterija koja se koristi u dijagnostici koronarne bolesti kao nadopuna ostalim tehnikama oslikavanja, koronarografiji i intravaskularnom ultrazvuku. Ovo je metoda koja koristeći infracrvenu svjetlost, zbog svoje visoke rezolucije omogućuje jasno razlikovanje slojeva stijenke krvne žile uz detaljni prikaz morfologije aterosklerotskog plaka i intravaskularnih struktura, što je vrlo bitno kod evaluacije uzroka nastalog infarkta miokarda. Također, OCT omogućuje optimizaciju implantacije stenta te prilagodbu PCI strategije liječenja kod pojedinih pacijenata. Kako se u značajnom dijelu naših bolesnika ne uspije dokazati uzrok slabije prokrvljenosti na velikim koronarnim arterijama srca kao uzrok njihovih simptoma u smislu grudnih bolova, tada je potrebno učiniti dodatni dijagnostički postupak – ispitivanje mikrocirkulacije srca s ciljem pronalaska uzroka tegoba takvih bolesnika – objasnio je dr. Ivan Rosović, po čijim riječima se ovaj važan dijagnostički postupak obavlja primjenom »COROFLOW« kardiovaskularnog sustava.


Inovacije zahtijevaju kreativnost, rješavanje problema, naporan rad, odlučnost, viziju i vodstvo. To znači razmišljati “izvan okvira”, testirati i ponovno provjeravati nove hipoteze, postavljati pitanja i biti u skladu i s nepoznatim.


prof. dr. Viktor Peršić


prof. dr. Viktor Peršić


– Radi se o naprednoj platformi za procjenu mikrocirkulacije, indeksa otpora krvnih žila i rezerve koronarnog protoka. Potreba za procjenom funkcionalnosti mikrocirkulacije proizašla je iz empirijskih opažanja i suvremenih studija koje su potvrdile kako otprilike 70 posto ljudi s grudnim bolovima i pozitivnim ishemijskim funkcionalnim testovima u konačnici nemaju značajnu opstruktivnu koronarnu bolest srca koju procjenjujemo koronarografijom. Jedini način adekvatnog dijagnosticiranja i u konačnici pravilnog medikamentoznog liječenja takvih bolesnika jest sveobuhvatna hemodinamska procjena (»velikih i malih« krvnih žila) koronarnog sustava uz pomoć COROFLOW sistema. Osim što omogućava davanje točne dijagnoze, ti pacijenti se ne izlažu nepotrebnim opetovanim invazivnim dijagnostičkim postupcima što i u konačnici smanjuje nepotrebne bolničke troškove i liste čekanja – zaključio je dr. Rosović.


Holistički pristup


Također, Thalassotherapia Opatija nastavlja i razvoj neurološke djelatnosti u više smjerova.


– Neurološku ekipu dodatno smo pojačali s neurologinjom dr. Nevijom Novak, iskusnom subspecijalisticom za epilepsije te smo uveli još jednu dijagnostičku metodu – elektroencefalografiju (EEG). Nakon što je krajem 2020. godine bolnica nabavila uređaj za elektromioneurografiju, u prošloj godini opremili smo neurosonološki laboratorij s vrhunskim ultrazvučnim uređajem, smještenim u novouređenim suvremenim prostorijama, što je kvalitetu pregleda krvnih žila vrata podiglo na najviši nivo. Uveli smo i liječenje spasticiteta kod bolesnika s moždanim udarom primjenom botulinum toksina, metodom koja je pokazala izvrsne rezultate u podizanju kvalitete života oboljelih. Važna uloga neurologa u liječenju poremećaja kardiometabolizma prepoznata je i u radu našeg multidisciplinarnog tima na čijem je čelu endokrinologinja prof. dr. Tamara Turk Wensveen, s kojim imamo odličnu suradnju. Uz intenzivni rad na prevenciji moždanog udara, vodećeg uzroka invaliditeta u Hrvatskoj, prepoznali smo potrebu stvaranja centra za liječenje glavobolja i migrena. Iako nisu životno ugrožavajuća stanja, znatno narušavaju kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji. Znamo kako holistički, multidisciplinarni pristup daje najbolje rezultate liječenja, pa zajedno s kliničkom psihologinjom, prof. Marinom Njegovan, pripremamo i stručni skup. Cilj tog skupa je dodatna edukacija i usavršavanje liječnika obiteljske medicine o novim trendovima i smjernicama u liječenju glavobolja te time dodatno upoznati javnost o mogućnostima liječenja u Thalassotherapiji Opatija – navela je mr.sc. Adriana Prunk Drmić.


Neurološki tim raste i uvodi nove metode – dr. Adriana Prunk Drmić


Plućna rehabilitacija


Nakon detaljnog planiranja i pripreme, s radom je u Thalassotherapiji Opatija u okviru djetalnosti pulmologije, s početkom veljače započeo i program plućne rehabilitacije.


– Važnost provođenja programa plućne rehabilitacije odavno je prepoznata u smjernicama za liječenje plućnih bolesnika, te je program u Thalassotherapiji razvijen zahvaljujući senzibilizaciji ravnatelja prof. dr. Viktora Peršića na problematiku s kojom se susreću ne samo kronični plućni bolesnici već i pulmolozi u liječenju kompleksnih i multifaktorijalnih bolesti, a koje značajno narušavaju kvalitetu života i funkcionalni status pojedinca – objasnila je pulmologinja Ana Brajdić Šćulac uz koju tim plućne rehabilitacije čine još i medicinska sestra Snježana Ljubojević, fizioterapeutkinja Sabina Pitarević, nutricionistkinje Vanja Đurica i Neda Čubela i psihologinja prof. Marina Njegovan. Može se započeti u bilo kojem stadiju bolesti, u stabilnoj fazi ili neposredno nakon, pa čak i tijekom akutnog pogoršanja bolesti.


– Cilj plućne rehabilitacije je minimizirati simptome, povećati funkcionalni kapacitet te povećati mogućnost svakodnevnih aktivnosti. Posljedično navedenom, promicanjem samostalnosti poboljšava se i kvaliteta života kroničnih plućnih bolesnika, a dugoročni je cilj postizanje dugotrajnih promjena životnih navika u korist promicanja zdravlja. Program plućne rehabilitacije namijenjen je kroničnim plućnim bolesnicima koji imaju snižen funkcionalni kapacitet, prije svega oboljelima od kronične opstruktivne bolesti pluća, astme, raznih bolesti plućnog intersticija, patoloških stanja dijafragme, ali i u kondiciniranju bolesnika koji su u pripremi za torakokirurški operativni zahvat ili se od istog oporavljaju. U razdoblju post COVID-a, plućna rehabilitacija pokazala se korisnom i u oporavku bolesnika s protrahiranim smetnjama od strane respiratornog sustava – naglasila je dr. Ana Brajdić Šćulac.