Posljednjih godina stanje u zdravstvu postaje sve izazovnije, posebice kad je riječ o primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kako kaže ravnateljica Doma zdravlja Primorsko-goranske županije dr. Emina Grgurević-Dujmić, zdravstvenog kadra je sve manje, a mladi liječnici sve češće odlučuju karijeru ostvariti u inozemstvu ili u bolničkim sustavima.

Slikovna dijagnostika dio je temeljne obrade pacijenta
Snimio: Marko Gracin

– Mi plaćama postajemo sve manje konkurentni u odnosu na zapadne zemlje. Mladi iz naše županije sve manje se odlučuju studirati medicinu. Situacija se najviše odražava upravo u djelatnosti obiteljske medicine koja će suočena s navedenim problemima u idućem periodu doživjeti razne promjene. Trenutno u ordinacijama obiteljske medicine Primorsko-goranske županije funkcioniraju 162 tima, a 60 posto tih liječnika će u narednom desetljeću ostvariti uvjete za mirovinu. Samo u ovoj godini njih 35 ima uvjete za odlazak u mirovinu. Sve navedeno upućuje na činjenicu kako će se određeni broj ordinacija u narednom periodu zatvoriti, a pacijenti preraspodijeliti. Svjesni dodatnog pritiska na već preopterećeni zdravstveni kadar, predlažemo i predlagat ćemo uvođenje niza noviteta u zdravstveni sustav. Uvođenje administratora jedno je od tih rješenja.

Svjesni dodatnog pritiska na već preopterećeni zdravstveni kadar, predlažemo i predlagat ćemo uvođenje niza noviteta u zdravstveni sustav. Uvođenje administratora jedno je od tih rješenja. Taj educirani nemedicinski kadar rasteretio bi liječnike i medicinske sestre te bio direktna veza između pacijenata i ordinacije

dr. Emina Grgurević Dujmić

Taj educirani nemedicinski kadar rasteretio bi liječnike i medicinske sestre te bio direktna veza između pacijenata i ordinacije. Uvođenjem administratora, liječnik će se više moći posvetiti pacijentu što će dugoročno rasteretiti i pritisak na više razine zdravstvene zaštite te istu učiniti jeftinijom, kvalitetnijom i dostupnijom, ističe Grgurević-Dujmić koja smatra da kadar u djelatnosti obiteljske medicine treba financijski stimulirati kako bi ih se dodatno motiviralo za rad u ovoj ustanovi, a u planu je i pomoć u stambenom zbrinjavanju kojim će se nastojati privući zdravstveni kadar iz drugih dijelova države.

Mlade liječnike treba stimulirati – dr. Emina Grgurević-Dujmić
Snimio: Marko Gracin

Učinkovitost

Dom zdravlja također prijavljuje projekte financirane iz fondova EU kojima ulaže u energetsku obnovu objekata, ali i nabavku medicinske opreme, sve s ciljem stvaranja modernog i ugodnog radnog okruženja.

Pomoćnica ravnateljice za kontrolu kvalitete i razvoj dr. Adrijana Tomas, inače specijalistica obiteljske medicine, kaže kako dan svakog obiteljskog liječnika izgleda drugačije jer su svi timovi organizirani tako da budu najučinkovitiji.

Brojna ulaganja u suvremene uređaje
Snimio: Marko Gracin

– Dan mog tima započinje u previjalištu gdje medicinska sestra uzima uzorke za laboratorijsku analizu. Za to vrijeme ja započinjem sa rješavanjem e-pošte. Nastavljamo pregledima naručenih pacijenata. Dok je pacijent na pregledu, sestra se javlja na telefon i radi trijažu. Istovremeno preslušava poruke pacijenata na govornom automatu za naručivanje lijekova kojih u prosjeku dneveno bude od 60 do 80. Kada je za pregled ili liječenje potrebna njezina pomoć, sestra postavlja EKG, inhalaciju, daje injekciju, ispire uho, postavlja intravenski put, priprema pacijenta za kateterizaciju mjehura ili šivanje rane. Samostalno obavlja sva previjanja i zbrinjavanje kroničnih rana, primjenu kronične terapije, pripremu supstitucijske terapije za ovisnike po koju mora osobno otići u ljekarnu, izmrviti tablete, pomiješati ih sa sokom i podijeliti u dnevne doze. Između naručenih pacijenata ja pregledam i one koji su došli nenaručeni te rješavam sve e-poruke i telefonske konzultacije koji su mi proslijeđeni, konzultacije sa sestrama iz patronažne službe i zdravstvene njege u kući te s kolegama u bolnici. Dan završava s pacijentima kojima postavljamo 24-satni holter tlaka te čitanjem pristiglih laboratorijskih nalaza, zovem pacijente za dogovor o daljnjem liječenju, titriram antikoagulantnu terapiju, planiram termin kontrole za kroničare. Kraj je rezerviran za pregled u kući pacijenata koji su privremeno ili trajno nepokretni, kaže Tomas koja naglašava kako se u posljednjih 20 godina opseg posla u obiteljskoj medicini se utrostručio.

– Prosječan broj dnevnih kontakata prije informatizacije bio je 40, danas je to oko 120. Promijenio se način ostvarivanja kontakta te su telefon, sekretarica, e-pošta, aplikacije i društvene mreže postali svakodnevni oblik komunikacije i prenošenja informacija. Takav oblik konzultacije na prvu se čini lakši, no za pacijenta je manje siguran jer je mogućnost liječničke pogreške veća. Ali, opseg posla se toliko povećao da je to rizik koji smo svi prisiljeni svakodnevno preuzimati kako bi održali dostupnost. Glavna zadaća svakog obiteljskog liječnika je regulacija kardiovaskularnih čimbenika rizika te rano otkrivanje malignoma, glavnih uzroka pobola i smrtnosti. Postoji razlika između opće prakse koja podrazumijeva zbrinjavanje samo onoga zbog čega se pacijent javio, npr. bol u koljenu, i obiteljske medicine kao specijalističke grane koja će nakon rješavanja problema s koljenom izmjeriti tlak, provjeriti kad je zadnji put izvađena krv i je li obavljena mamografija, ginekolog, predane tri stolice ili snimljen CT pluća u sklopu nacionalnog preventivnog programa. Opća praksa podrazumijeva liječnika bez specijalizacije najčešće tek u prolazu prema drugom radnom mjestu što se negativno odražava na kontinuitet i kvalitetu skrbi u obiteljskoj medicini. U Domu zdravlja ćemo osim kontinuiranim upućivanjem na specijalizacije nastojati Pravilnikom o nagrađivanju stimulirati kolege da unatoč sve većem radnom opterećenju nastave raditi kvalitetnu obiteljsku medicinu što više, naglašava Tomas.

Dozvole za rad

Kapaciteti specijalista obiteljske medicine su veliki, pa su zato, kako kaže Tomas oni u svim razvijenim zemljama izuzetno cijenjeni i dobro plaćeni. Na primarnu zdravstvenu zaštitu se troši manje od 10 posto zdravstvenog proračuna, a kvalitetna obiteljska medicina, kako procjenjuje, može zbrinuti 70 posto ukupne problematike.

– Ali, da bi joj se to omogućilo mora doći do administrativnog rasterećenja koje podrazumijeva potpuno uklanjanje nepotrebnih postupaka. Nužno je prebacivanje dijela zadataka na druge u sustavu – administaratora, sestru za savjetovanje kroničara… I možda najbitnije – financijsko stimuliranje kvalitetnog rada i preuzimanja odgovornosti te zbrinjavanja pacijenta na primarnoj razini. Mi ćemo krenuti sa svim tim projektima, uz nadu da će nas ostale županije slijediti, ali mijenjanje zakonskih okvira i financiranja od strane Ministarstva zdravstva i HZZO-a svakako je potrebno, vjeruje Tomas.

Organizacija izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, prema mišljenju ravnateljice Doma zdravlja, naročito u prevenciji i ranom otkrivanju i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti, doprinosivećoj dostupnosti, boljoj učinkovitosti i racionalizaciji pružanja zdravstvene zaštite.

SKZZ Doma zdravlja rasterećuje bolnički sustav
Snimio: Marko Gracin

– Time se na kvalitetniji način povezuje, s jedne strane primarna i sekundarna zdravstvena zaštita, a s druge strane sekundarna i tercijarna, što u konačnici dovodi do unaprjeđenja zdravlja putem kvalitetnije zdravstvene zaštite za pojedinca i čitavu zajednicu. Integrativni pristup zdravstvenoj zaštiti pokazuje se najprimjerenijim u očuvanju zdravlja i kvalitete života stanovništva. Dom zdravlja PGŽ-a je po broju visokoeduciranih specijalista i subspecijalista te broju i vrsti djelatnosti u SKZZ-u najveći dom zdravlja u Hrvatskoj. Primjer smo dobre prakse, ne samo ostalim domovima zdravlja kod nas, nego i zemljama u okruženju, što potvrđuju povratne informacije pacijenata koji su iznimno zadovoljni dobivenim uslugama. Postojeće stanje ukazuje na razvijenu kvalitetu dijagnostičkih i terapijskih postupaka koje je Dom zdravlja PGŽ-a pozicionirao pored KBC-a Rijeka na način da predstavlja jedinstven slučaj komplementarnosti i pružanja specijalističkih usluga iste kvalitete, tvrdi Grgurević-Dujmić.

Spomenuti manjak zdravstvenog kadra, kako potvrđuje dr. Sabina Lenac Juranić, inače v.d. voditeljice Odjela specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, problem je ne samo kod nas, već i u ostalim zemljama u Europi.

– Veliki je izazov zadržati kadar i organizirati djelatnost u manjim sredinama, posebice u Gorskom kotaru i na otocima. Svaka djelatnost SKZZ-a ima svoje izazove i potrebe, no trenutno je zbog sve većeg starenja stanovništva velika potreba za fizikalnom terapijom te obzirom da je slikovna dijagnostika dio obrade svakog pacijenta i da je interes sve veći redovito imamo potrebu za specijalistima radiologije, objašnjava Lenac Juranić koja smatra da Dom zdravlja potiče edukacije i osposobljavanje liječnika, a u narednom razdoblju to će činiti još više. Tu je i motivacija liječnika iz susjednih zemalja za rad, no pritom bi, kako upozorava, trebalo ubrzati i skratiti proces dobivanja dozvole za rad, koji je trenutno takav da je ponekad i glavni razlog odustanka medicinskog kadra za dolazak u Hrvatsku te se odlučuju za odlazak u neku drugu zemlju gdje je postupak jednostavniji i kraći, a plaća veća nego kod nas.

– Također, vjerujem da bi zadovoljstvo zdravstvenog kadra bilo veće kada bi ih se rasteretilo većine administrativnog posla zapošljavanjem administratora ili organizacijom call centra. Također, treba pažnju posvetiti i specijalizacijama liječnika, no ne tek kada se pojavi potreba za specijalistom u određenoj djelatnosti, nego pravodobnim planiranjem, smatra Lenac Juranić.

Telemedicina

Kad je riječ o proširenju, djelatnosti Doma zdravlja, to uz zdravstveni kadar zahtijeva opremu i adekvatno opremljen prostor. Kako ističe Lenac Juranić, potreba ima puno, no tek kada se stvore uvjeti, proširenje će biti moguće. Trenutno je u pripremi dermatološka ordinacija na adresi Ive Marinkovića 11 u Rijeci, a opremanjem postojećih i izgradnjom novih objekata trebali bi se stvoriti svi preduvjeti za neke nove djelatnosti. Cilj je u budućnosti na jednom mjestu imati što više različitih specijalista u obliku izvanbolničke, odnosno polikliničke djelatnosti kojom bi se dodatno rasteretio bolnički sustav.

– Dom zdravlja PGŽ trenutno koordinira i četiri telemedicinska centra i to u Delnicama, Crikvenici, Krku i Rabu gdje pacijenti mogu dobiti usluge spirometrije, holter EKG-a i holtera tlaka. Pritom po uslugu ne moraju dolaziti u Rijeku ili neko drugo urbano središte, nego im u njihovom mjestu stanovanja uslugu pruži educirana patronažna sestra koja potom medicinsku opremu spaja na računalo u telemedicinskom centru i šalje podatke liječnicima na daljnju obradu. Mogu reći kako za sada navedeni telemedicinski centri funkcioniraju iznimno dobro na obostranu korist i zadovoljstvo. Također, i radiologija je opremljena svom potrebnom informatičkom i medicinskom opremom za daljinsko očitanje nalaza iz bilo koje radiološke ordinacije u nekoj od naših ispostava. Vjerujem kako će u narednom periodu telemedicina imati sve veću ulogu u zdravstvu, pa tako i u našoj ustanovi.

Centar izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na adresi Park Nikole Hosta 4 u Rijeci
Snimio: Marko Gracin

Odnedavno je u funkciji i mobilni mamograf, uređaj koji je poput telemedicine namijenjen pacijenticima koje žive izvan urbanih središta.

– Mobilni mamograf se do sada pokazao izvrsnim. U vozilu se nalazi vrhunski uređaj identičan onome u Parku Nikole Hosta 4, odnosno pacijentice u njemu mogu dobiti sve usluge kao i na stacionarnom mamografu. Vozilo je trenutno još uvijek u Delnicama zbog velikog broja pacijentica koje treba obraditi, no ubrzo se planira odlazak i na ostale lokacije o čemu će pacijentice biti obaviještene. Mobilnim mamografom povećavamo dostupnost zdravstvene skrbi u onim sredinama gdje nabavka stacionarnog mamografa ne bi bila isplativa investicija, a vrlo nam dobro dođe i u situacijama kada je na određenoj lokaciji stacionarni mamograf u kvaru, zaključuje Lenac Juranić.