Rotirajuća vrata, onakva kakva se najčešće nalaze na ulazu u banke, nebodere i shopping centre, jedna su od onih stvari o kojima realno i ne razmišljamo puno – jednostavno su tu.

Međutim, vjernim poštivateljima bontona znala su zadavati brigu: treba li muškarac prvi ući ili bonton nalaže da žena uđe prva? Vrijedi li tu da “dame imaju prednost”?

U slučaju okretnih vrata, ovo džentlmensko pravilo ipak ne vrijedi, te se po bontonu smatra da bi kroz njih ipak prvi trebali proći muškarci, kako se žene ne bi mučile s guranjem vrata.

Kako bilo, i tko god odlučio ići prvi, pravila bontona nisu bila razlog zbog kojeg ih je tvorac Theophilus Van Kannel izmislio.

1888. Van Kannel je prvi patentirao tzv. “olujna vrata” koja su nam danas poznata kao rotirajuća, te su prva takva postavljena na ulazu u Rector’s, restoran na Times Squareu 1899. godine.

Van Kannelov izum imao je svrhu održavanja energetske učinkovitosti zgrade reguliranjem temperature i tlaka zraka.

Primjerice, za vrućih i ljetnih dana, dok klima uređaji u zgradama rade punom parom, čim bi se regularna vrata otvorila, hladan zrak bi izašao van, što znači da sustavi za hlađenje moraju ponovno postići hladniju temperaturu i ponovno rashlađivati sav zrak koji je netom izašao iz prostorije.

Zahvaljujući dizajnu rotirajućih vrata, mnogo manje zraka na taj način izlazi iz prostorije, što su kasnije potvrdila i istraživanja.

Također, rotirajuća vrata također štite od ulične buke i dima.

Unatoč neupitnim prednostima korištenja rotirajućih vrata, studija MIT-a iz 2006. pokazala je da ih koristi samo 20 do 30 posto ljudi kada im se ponudi ta opcija.

Nekoliko godina kasnije, njujorški dizajner Andrew Shea krenuo je ispravljati ovaj nepovoljan trend, te je na Sveučilištu Columbia postavio znakove koji ističu ekološke prednosti korištenja rotirajućih vrata. Misija je bila uspješna, jer je upotreba okretnih vrata na Columbiji naglo porasla s 28 na 71 posto!

Van Kannel je 2007. uvršten u Nacionalnu kuću slavnih izumitelja zbog svojih postignuća, piše Mental Floss.