Na završnoj konferenciji projekta Green CBC Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. održanoj u Zagrebu okupljenima su iz predstavljeni izazovi i prilike iz područja razvoja bioekonomije u regiji.

Konferenciju je otvoriodr. sc. Tomislav Radoš – potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj, koji je naglasio kako ima potencijala za nastavak projekta i doprinosa planiranoj strategiji razvoja biogospodarstvaza Republiku Hrvatsku. Dr. sc. Ivan Ambroš –  direktor Centra Kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj, iz Vukovarsko-srijemske županije, zahvalio je svima na sudjelovanju i doprinosu provedbi projekta čiji su rezultati izvrstan uvod u buduću hrvatsku strategiju bioekonomije.Jasenko Omerćehajićiz Udruženja za razvoj NERDA koja djeluje kao regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH, u uvodnom govoru je rekao kako supoljoprivredno-prehrambeni, te drvoprerađivački sektor u Bosni i Hercegovini,koji su dio bioekonomije,prilično linearni. Marijana Jovovićiz Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, iz Nikšića,Crna Gora, naglasila je da susudjelovanjem u projektu napravili zdravu osnovu za kreiranje dobrih inicijativa te unaprijedili preduvjete za razvoj. Također se nada da će im biti data prilika za nastavak projekta.

Sam program je predstavio Ivan Škarić, samostalni savjetnik Hrvatske gospodarske komore te naglasio kako jačanje društvenog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz provedbu zajedničkih projekata nema alternativu. Suradnja nudi moguća rješenja u zaštiti okoliša i biološke raznolikosti susjednih zemalja, poboljšanja i prevencije rizika i promicanje održive energije i energetske učinkovitosti. Projektom su dani prijedlozi iskorištavanja obnovljivih izvora energije s ciljem jačanja energetske učinkovitosti te razvoja turizmaregije uz očuvanje kulturne i prirodne baštine.

Na konferenciji predstavljeno je pet projekata koji mogu poslužiti poduzetnicima kao primjer dobre prakse u razvoju novih ideja.

Ana Nikšić-Šarić  iz Tera Tehnopolis d.o.o. je predstavila projekt SmartAgriHubs čiji je cilj digitalizirati europsku poljoprivredu promicanjem ekosustava poljoprivrednih inovacija posvećenih izvrsnosti, održivosti i uspjehu. Služi i kao katalizator za inovacije u pametnoj poljoprivredi. U cilju im je osigurati digitalizaciju poljoprivrednih usluga u više od 2 milijuna obiteljskih gospodarstava širom Europe.

Kako se riješiti korova modernim tehnologijama, uz to uštedjeti i ne baviti se problemom pronalaska radne snage za taj prilično neatraktivan posao, prezentirao je Marko Sever iz AGRIblock d.o.o. na primjeru autonomnog vozila za rješavanje problema korova. Rješenjeje to za obiteljska, malai srednja poljoprivredna poduzeća, koje uz pomoć ugrađenog softwarea prikuplja realne, svakodnevne podatke s poljoprivrednog terena.

Izv. prof. dr. sc. Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavila je H2020 BBI projekt GRACE kojem je cilj povećanje proizvodnje novih hibrida miskantusa, visokoenergetskog usjeva porijeklom iz jugoistočne Azije koji bi, kako mnogi smatraju, trebao postati gorivo budućnosti. Važnost projekta je osobito važna u doba energetske krize.

Iz Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, iz  Crne Gore, Marijana Jovović je predstavila projekt AWeS0MEi pojasnila kako poljoprivredni otpad može postati održivi građevinski materijal. Prema brojnim istraživanjima, takvi materijali su dobar izolator, a poslužit će i u kontekstu promišljanja gradnje s većom energetskom efikasnosti.

Konferencija je završila panelom „Razvoj bioekonomije u programskom području“na kojem su sudionici zaključili da Hrvatska i zemlje u regiji imaju neosporan potencijal i temelje za razvoj bioekonomije.

Kristijan Futač iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije je najavio kako se očekujeslužbena potvrda nastavka projekta. U projektnom razdoblju 2014.-2020. je bilo više od 40 projektnih partnera iz sve tri države. Za projektno razdoblje 2021.-2027. novost su pametna ulaganja u istraživanje i konkurentno poduzetništvo. Očekujese da će budući projekti biti financirani u vrijednosti od 1-1,5 milijuna eura po projektu, dok struktura troškova ostaje ista.Novost  je Small project fund (SPF) koji bi bio pokrenut u narednih godinu danai služio bi za financiranje zajedničkih projekata mikro i malih poduzetnika u  programskom području.

Anita Sever-Koren iz Ministarstva poljoprivrede, ravnateljica uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju je dodalada su poslani pozivi institucijama za ulazak u radnu skupinu za  koje je procijenjeno da bi imali interesa za izradu Strategije biogospodarstva. Kroz strategiju, na jednome mjestu, obuhvatile bi se sve relevantne temei znanstveno istraživački diote dale smjernice kako ostvariti efikasnu suradnju svih institucija s ciljem razvoja sektora.

Prof.dr.sc. Anita Slavica sa Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, naglasila je kakoakademska zajednica može doprinijeti realnim projektima i strategijama. Prezentirala je program OBZOR, za koji je u 2014. poslan poziv za javno–privatno partnerstvo, tzv.Bio-based Industries Joint Undertaking (BBI JU), između Europske unije i Konzorcija industrije biomase (BIC) vrijedno 3,7 bilijuna eura. Glavni zadatak Zajedničkog poduzeća BBI JU je financiranje istraživanja temeljenih na inovativnoj tehnologiji u pretvorbi bio otpada u zelene proizvode ipromicanje prijelaza na održivu bioekonomiju.Naglasila je da je, nažalost, Hrvatska okarakterizirana kao zemlja dobavljač sirovina, te da se akademska zajednica može uključiti kroz suradnju s malim i srednjim poduzetništvom te velikim industrijama.Uz napomenu kako imamo inovacije, ali ih je potrebno pretvoriti u biznis te kako to možemo naučiti od zemalja poput Amerike i Japana.

Prof. dr. Midhat Jašić, predstavnik Univerziteta u Tuzli s Tehnološkog fakulteta, rekao je kako BiH ima biološke resurse na kojim se može temeljiti bioekonomija. Slično kao i Hrvatska, teritorijalno je prekrivena 50% šumom, a izvoz drveta je jedan od najznačajnijih bioloških resursa, nakon toga je to dijelom poljoprivreda.

Marija Lovrić, direktorica za istraživanje i transfer tehnologije BICRO BIOcentrad.o.o. pojasnila je kako je centar potporna institucija koja daje uredski i laboratorijski prostor za razvoj proizvoda i usluga, primjerice,u farmaceutskoj, kozmetičkoj ili prehrambenoj industriji. Naglasila je i da u Europi ne postoji niti jedan inkubator ovog tipa koji je javan, a opet samoodrživ te povezuje akademsku zajednicu i gospodarstvenike.

Konferencija je završila u pozitivnom ozračju i s nadom u nastavak suradnje na projektima.