Visoki računi za plin i struju riskiraju izazivanje ekonomske i političke krize diljem EU-a, a sve je veći pritisak da blok djeluje.

Akcija se zahuktava u Bruxellesu. Veleposlanici EU-a sastaju se u srijedu, a ministri energetike bit će u glavnom gradu EU-a u petak na izvanrednom summitu.

Ali što to sve znači? O čemu se očekuje da će ministri raspravljati? A što će se postići ovaj tjedan? Politico iznosi što čeka Europu u ovom tjednu i kako bi se prijeteća kriza s cijenom plina i energije ipak mogla razriješiti.

1. U čemu je problem?

Cijene električne energije enormno su skočile diljem kontinenta, uglavno potaknute potezima Rusije, koja isporuke plina koristi kao oružje, kako bi naštetila saveznicima Ukrajine u EU.

Cijene plina usko su povezane s cijenama električne energije u EU, pri čemu se veleprodajna cijena električne energije određuje prema zadnjoj elektrani koja je potrebna da zadovolji potražnju za sljedeći dan.

To je odnedavno vrlo skup plin – čiji su “futuresi” u utorak dosegli 238 eura po megavat satu, više od osam puta više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Situaciju pogoršavaju visoke temperature početkom ovog ljeta koje uništavaju kapacitete europskih hidroelektrana. Problemi s održavanjem prisilili su Francusku da zatvori 32 od svojih 56 nuklearnih reaktora, nagrizajući ulogu zemlje kao povijesnog izvoznika električne energije.

2. Zašto se situacija pogoršava?

Cijene energije su se malo “ohladile” nakon što su krajem kolovoza oborile rekorde, ali velika je briga kako će kontinent proći tijekom zimske sezone grijanja.

Ruski Gazprom u petak je priopćio da će na neodređeno vrijeme prekinuti isporuku plina Europi plinovodom Sjeverni tok.

Zabrinjavajuće je da bi sve osim blage zime moglo prisiliti vlade da ograniče zalihe, posebno za industrijske korisnike.

3. Što radi EU?

Zemlje EU-a ispunile su skladišta plina do 82 posto kapaciteta, znatno ispred cilja za studeni dogovorenog ovog ljeta, time dajući malo oduška strahovima vezanim uz opskrbu uoči zimske sezone.

Komisija izrađuje planove za “hitnu intervenciju” na tržištu električne energije u EU-u, a europski veleposlanici trebali bi primiti novu procjenu politike od Komisije prije ministarskog sastanka u petak, potvrdio je u utorak glasnogovornik Komisije.

Mnoge nacionalne prijestolnice također su uzele stvari u svoje ruke i najavile mjere podrške kako bi zaštitile korisnike od velikih računa za energiju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da je Francuska spremna isporučiti više plina Njemačkoj ove zime u zamjenu za uvoz električne energije iz Njemačke.

Zemlje EU-a, uključujući Njemačku, Italiju i Španjolsku, uvele su opsežne planove za uštedu potražnje za energijom koji uključuju temperaturna ograničenja za poduzeća; neki planiraju iznenadne poreze na višak profita koji ostvaruju proizvođači energije koji ne koriste prirodni plin i zatim šalju taj novac za ublažavanje potrošača.

4. Što radi Hrvatska?

Vlada će zatražiti da se sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj prodaje hrvatskim građanima i tvrtkama i to prihvatljivim cijenama, rekao je danas ministar gospodarstva Davor Filipović.

Po njemu je neprihvatljivo da sada najvišu cijenu plina plaćaju hrvatske institucije, dok, kako je rekao “kojekakve druge firme plaćaju puno nižu cijenu”, aludirajući na novi skandal i pljačku kojom je Ina oštećena za više od milijardu kuna.

5. Koje su opcije EU?

Iako Komisija još nije objavila nikakav službeni prijedlog, navela je nekoliko opcija.

U svojoj preliminarnoj procjeni, koju je Politico dobio prošlog tjedna, Komisija je predložila napore za smanjenje potražnje za električnom energijom.

Također je sugerirano da zemlje ograniče cijenu energije iz drugih izvora osim plina i redistribuiraju sredstva od visokoprofitabilnih proizvođača energije kako bi pomogli potrošačima.

Komisija je također iznijela nekoliko ideja za ograničavanje cijena plina u drugom dokumentu u koji je Politico imao uvid — postavljanje maksimalne cijene za ruski plin ili snižavanje cijena putem administrativnih mjera.

Španjolska i Portugal, koji su od Komisije u lipnju dobili posebno dopuštenje za uvođenje privremene gornje granice cijena plina, smatraju se mogućom probom za slične mjere u cijelom bloku.

Ali analitičari su izrazili sumnju da bi se iberijski model, koji uključuje subvencioniranje proizvođača fosilnih goriva, mogao primijeniti drugdje – posebno u zemljama u kojima su fosilna goriva veliki dio energetske mješavine i njihovo subvencioniranje moglo bi se pokazati skupim.

6. Podržavaju li zemlje EU planove Komisije?

Mnoge države EU-a sada su za tržišnu intervenciju uključujući neku vrstu ograničenja cijena energije, ali mišljenja su podijeljena oko drugih prijedloga kao što je određivanje maksimalne cijene za ruski plin – ideja koju je u petak iznijela predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Kremlj je upozorio da će kao odgovor zatvoriti plin, što je u nekim zemljama zazvonilo na uzbunu.

Iako Njemačka sada dobiva vrlo malo plina iz Rusije, još uvijek je zabrinuta da će prekid plina imati kaskadni učinak na cijeli blok.

“I dalje smo skeptični kada su u pitanju pitanja koja se tiču ​​ograničenja cijene plina”, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva gospodarstva.

Ali drugi su se činili ravnodušnima, a francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je rekao da bi “ako bi Komisija odlučila primijeniti ograničenje cijena prirodnog plina koji se kupuje plinovodima iz Rusije, Francuska bi podržala takvu mjeru”.

Varšava ide korak dalje i predložit će ograničenje cijene cjelokupnog uvoza plina u Europu, rekao je poljski diplomat za Politico.

Također postoji zabrinutost oko razdvajanja cijena plina i struje, iako se mišljenja počinju mijenjati.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck priznao je da je bloku potrebna “temeljna reforma tržišta električne energije”.

6. Što će se dalje događati?

Ministri energetike EU-a krenut će u petak u Bruxelles, ali nije jasno hoće li rezultat biti dogovor.

Česi, koji trenutačno drže rotirajuće predsjedništvo Vijeća, sastavili su popis prijedloga, uključujući ograničenja cijena plina iz “specifičnih jurisdikcija” (čitaj: Rusija), privremeno odvajanje cijena plina i električne energije, povećanje “likvidnosti na tržištu”, ograničavanje prihoda generatora koji ne koriste plin i procjena utjecaja sustava trgovanja emisijama EU-a.

Češki ministar industrije Jozef Síkela rekao je da će ministri razmotriti dva prijedloga: odvajanje cijena plina i električne energije i određivanje maksimalne cijene za energiju koja nije proizvedena plinom, poput nuklearne energije i obnovljivih izvora.

No, prema riječima jednog diplomata EU-a, zakon još nije predložen, a samit u petak bit će više posvećen raspravi o nacionalnim stajalištima.

Službeni razgovori održat će se na sljedećem Vijeću za energiju u listopadu. Visoki dužnosnik Komisije sugerirao je da će službeni prijedlog uslijediti tek nakon govora von der Leyen o stanju Europske unije 14. rujna.

Čelnici EU-a također održavaju sastanak na vrhu u listopadu, ali zbog visokih cijena energije sve je veći pritisak za brzim djelovanjem.

“Ako krene onako kako želimo, bit će potrebni tjedni, a ne mjeseci”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak.