Institut za javne financije predstavio je krajem lipnja rezultate osmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih regionalnih/lokalnih jedinica.

Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,5 od mogućih 5. Grad Rijeka kao i svih prijašnjih godina u potpunosti transparentno objavljuje sve dokumente, pa i više od traženog, stoga je ocijenjen najvećom ocjenom.

Prikaz ocjena transparentnosti Grada Rijeke po godinama

Naime, u Rijeci se već niz godina provode različiti modeli uključivanja građana u planiranje i donošenje proračuna, od edukativne proračunske online igre Proračunajme, preko Riječkog programa lokalnog partnerstva i Malih komunalnih akcija, sve do jednostavnih obrazaca i online formi putem kojih građani mogu upravi javiti svoje prijedloge projekata i programa za uvrštenje u proračune koji se izrađuju. Malo koji grad u Hrvatskoj ima kvalitetno razvijen model participativnog budžetiranja, a ovoliko modela koliko je razvila Rijeka, nema niti jedan hrvatski grad.

Institut za javne financije već godinama analizira proračunsku transparentnost svih županija, gradova i općina, a u ovom se radu prikazuje sažetak rezultata najnovijeg istraživanja provedenog u studenom-prosincu 2021. i veljači-travnju 2022.

Uvid u točne i razumljive proračunske informacije

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih građani se mogu angažirati i, između ostalog, pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4,5 od mogućih 5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, prosjek gradova je 4,7, a općina 4,4.

No, još uvijek 19 gradova i 92 općine ne objavljuju ni sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati.

U ovom se istraživanju proračunska transparentnost mjeri brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica.

To su: izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2020., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021., prijedlog proračuna za 2022., izglasani proračun za 2022. i proračunski vodič za građane za 2022. godinu.

Sama objava dokumenata ne znači da su jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva financija.

Ta razina proračunske transparentnosti može se smatrati tek prvim korakom prema potpunijoj transparentnosti odnosno temeljnim preduvjetom za edukaciju građana o lokalnim proračunima.

Samo se proračunski obrazovani i informirani građani mogu konstruktivno uključiti u lokalne proračunske procese i odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava te kontrolu odgovornosti lokalnih vlasti.