Što su skupštine građana, koja je njihova svrha i kako ih organizirati bile su teme nedavno održane konferencije „Skupština građana: način na koji možemo demokratizirati demokraciju“. Konferenciju su zajednički za predstavnike javne uprave, akademske zajednice te civilnog sektora organizirali Grad Rijeka i zaklade Friedrich-Ebert.

Sudionici konferencije imali su prilike čuti primjer dobre prakse organizacije skupštine građana u poljskom gradu Lubinu. Tamošnja gradska vlast je odlučila pitati građane kako riješiti jedan od važnih problema u ovom poljskom gradu – zagađenje zraka. To su odlučili napraviti organizacijom skupštine građana, specifičnom po svom načinu osnivanja i rada, prije svega zbog činjenice da se sudionici skupštine biraju nasumičnim izborom, uzimajući u obzir demografske kriterije, kao što su mjesto stanovanja, spol, dob i stupanj obrazovanja.

Organizacija konferencije je izraz želje Grada Rijeke, kao predvodnika progresivnih promišljanja u državi, da model skupštine građana zaživi i u Rijeci

Pozivi za sudjelovanje u skupštini građana poslani su na 12 tisuća adresa, a nakon što su se javili građani voljni sudjelovati, izabrano je 60 osoba. Oni su se sastali tijekom šest subota – tijekom prva tri sastanka stručnjaci su ih educirali o temi, a posljednja tri su na temelju stečenih znanja argumentirano raspravljali i potom donijeli preporuke. Skupština građana je gradskoj vlasti uputila 55 preporuka, na temelju kojih je Grad Lubin proveo niz aktivnosti s ciljem smanjenja smoga, od osiguravanja 250 tisuća eura za sufinanciranje zamjene starih peći i kotlova preko toplinske modernizacije školskih zgrada do organizacije eko patrole, čiji je zadatak provjeravati kvalitetu goriva koja se koristi za zagrijavanje stambenih prostora.

Vratiti povjerenje građana u političare i političke procese

Kako je kazao gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, organizacija konferencije je izraz želje Grada Rijeke, kao predvodnika progresivnih promišljanja u državi, da model skupštine građana zaživi i u Rijeci. Jedna je od ideja da riječka skupština građana raspravlja i donese preporuke o unaprjeđenju sustava mjesne samouprave, koja se bavi temama od najneposrednijeg interesa naših građana.

U ime zaklade Friedrich-Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Sonja Schirmbeck istaknula je kako su skupštine građana model odlučivanja građana usmjeren ka demokratizaciji demokracije.
„Zašto je to uopće potrebno? Primijetili smo da u svijetu raste nepovjerenje građana u političare i političke procese, a skupštine građana su dobar alat kako bi se to povjerenje vratilo“, poručila je Schirmbeck.

Skupštine građana: način da se glas građana čuje

Wolfgang Merkel, direktor emeritus Berlinskog centra za društvene znanosti, viši znanstvenik na Institutu za demokraciju Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, istaknuo je kako istraživanja nezavisnog istraživačkog instituta V-Dem pokazuju da u zemljama Europske unije dolazi do opadanja kvalitete demokracije, a glavni rizik je upravo – opadanje povjerenja. Ne samo povjerenja u političke procese i institucije, veći i međusobnog povjerenja među građanima.

Naglasio je kako se skupštine građana od drugih oblika uključivanja građana u procese odlučivanja, poput referenduma, razlikuju tako što sudionici raspravljaju nakon što su educirani o temi, što znači da mogu argumentirano raspravljati te donositi informirane odluke.

Merkel je naglasio kako skupštine građana nemaju puni demokratski legitimitet i ne mogu zamijeniti izabrana gradska vijeća, županijske skupštine ili nacionalne parlamente, ali mogu – ojačati osjećaj građana da se njihov glas čuje i da mogu napraviti promjenu u društvu.

„Grad Rijeka ima veliko iskustvo u uključivanju građana u donošenje odluka i smatramo da je najbolji grad u Hrvatskoj gdje se može ovaj model primijeniti, jer je to grad otvorenih stajališta“, kazala je u ime zaklade Friedrich-Ebert Schirmbeck.

Primjerice, Grad Rijeka razvio je i kontinuirano promovira modele participativnog budžetiranja. Tako građani u mogu sudjelovati u formiranju proračuna kroz Male komunalne akcije, Riječki program lokalnog partnerstva ili pak edukativnu proračunsku online igru Proračunaj me!.

Također, upravo su u RiHubu, gdje je održana konferencija o skupštinama građana, u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, okupljena tzv. Vijeća građana. Ova između građana izabrana tijela procjenjivala su i odabirala najkvalitetnije manje projekte uređenja grada zelenilom ili manjih kulturno-društvenih događanja u kvartovima.