Proteklog tjedna objavljeno je savjetovanje vezano za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma u vrijednosti većoj od 1,2 milijarde kuna.

Isto tako, iz Hrvatske udruge turizma poručili su kako je potrebno staviti kalkulaciju računa za struju po uzoru na druge europske zemlje koje su ublažile opterećenje rasta troškova energenata za gospodarstvo. I glavna je sezona krenula, i to uz jako dobre najave.

O aktualnim pitanjima u hrvatskom turističkom sektoru razgovarali smo s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac uoči njezina odlaska u New York gdje je sudjelovala na šestoj godišnjoj konferenciji u organizaciji Udruženja hrvatsko – američkih profesionalaca (ACAP), a uz ostalo odradila sastanke s predstavnicima UN-a, američkim turoperatorima i organizatorima putovanja važnim za hrvatsko tržište.

Privatni sektor s nestrpljenjem je čekao vidjeti kakvi će biti uvjeti prema kojima će se ujesen provoditi natječaji za sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Što se konkretno želi poticati kroz ove natječaje?

– Naš glavni fokus je na održivosti hrvatskog turizma, a Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva od 2,2 milijarde kuna koje smo osigurali za turizam pružio nam je mogućnost provedbe projekata i aktivnosti koje vode k ostvarenju tog cilja.

Ovaj javni poziv, zajedno s pozivom za javnu turističku infrastrukturu čije javno savjetovanje je završilo početkom lipnja, upravo stvara temelje održivosti hrvatskog turizma.

Javnim pozivom se potiču ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika, koja će pridonijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma.

Svrha poziva je potaknuti ulaganja prihvatljiva za okoliš i učinkovitost resursa, posebice onih u turistički slabije razvijenim područjima, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i bolje pozicioniranje na tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike.

Na taj način potiče se smanjenje učinaka prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima, održivi i niskougljični rast turizma visoke kvalitete u slabije razvijenim turističkim područjima te jačanje socijalne održivosti kroz povećanje zaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Tri grupe

Za kolike alokacije će poduzetnici moći konkurirati?

– Javni poziv smo podijelili u tri grupe. Za prvu grupu alokacija je 1,2 milijarde kuna, a namijenjena je malim, srednjim i velikim poduzećima za investicijske projekte visoke dodane vrijednosti poput objekata za smještaj i pratećih sadržaja kao što su tematski i zabavni parkovi te drugi inovativni sadržaji u turizmu, koji će Hrvatsku uistinu transformirati u cjelogodišnju turističku destinaciju.

Ovo je prvi javni poziv takve prirode da se europskim sredstvima financira izgradnja, rekonstrukcija i obnova smještajnih kapaciteta, a s obzirom na osigurana sredstva, pružaju se velike mogućnosti sektoru za daljnji razvoj.

Druga grupa odnosi se na zelenu i digitalnu tranziciju malih iznajmljivača te njihovu transformaciju u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu za što je osigurano 50 milijuna kuna, dok je alokacija za treću grupu 180 milijuna kuna, a namijenjena je za poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, procesa i organizacije poslovanja.

Tko će se ustvari moći prijaviti, mogu li to biti i fizičke osobe te ima li ograničenja što se tiče veličine samog poduzetnika koji će se prema ovom prijedlogu moći javljati na natječaje za EU novac?

– Ovisno o grupi, prijavitelji mogu biti i fizičke osobe kao u grupi dva, pa do mikro, malih, srednjih i velikih poduzeća. Nitko nije izostavljen i svi mogu sudjelovati pod jednakim uvjetima.

Želim istaknuti kako nema predidentificiranih projekata, već će temeljem kriterija biti izabrani kvalitetni i spremni projektni prijedlozi, a na kraju javnog poziva objavljeni su i kriteriji odabira projekata.

Ovom prilikom pozvala bih sve da se uključe u javno savjetovanje, jer i ovaj javni poziv, kao i onaj za javnu turističku infrastrukturu radimo u partnerskom odnosu s turističkim sektorom te nam je važna povratna informacija.

Cijeli proces mora biti transparentan i vjerujemo da će upravo na taj način sektor maksimalno iskoristiti sredstva koja su mu namijenjena.

Prema vašim informacijama, imaju li turistički subjekti pripremljene projekte? Kakav odaziv očekujete ujesen kada natječaji krenu?

– Prema svim pokazateljima koje imamo, turistički sektor je spreman i ima dovoljno projekata koji mogu kandidirati za oba javna poziva.

U trenutku kada je NPOO usvojen u srpnju prošle godine Ministarstvo je krenulo u kampanju kojom smo upoznali sektor sa svim mogućnostima koje se pružaju kroz NPOO, ali i uvjetima.

Krajem prošle godine u osam gradova diljem Hrvatske održano je javno predstavljanje NPOO-a te niz drugih radionica, a na web- stranici Ministarstva objavljene su snimke tih predstavljanja zajedno s webinarima i primjerima dobre prakse gdje je detaljno objašnjeno na koji način potencijalni prijavitelj treba pripremati svoje projekte.

Sada će se i kroz ovo javno savjetovanje potencijalni prijavitelji moći upoznati s uvjetima, a od danas do zatvaranja natječaja proći će još minimalno četiri mjeseca.

Dakle, ako uzmemo u obzir da smo u kampanju predstavljanja NPOO-a krenuli prošle godine u srpnju, znači da će potencijalni prijavitelji imati 12 mjeseci tijekom kojih su se mogli upoznati s ovim pozivima.

Velika potražnja

Kakva je bila ovogodišnja predsezona, o kojim brojkama noćenja i dolazaka govorimo? Koliko je situacija u Ukrajini u konačnici utjecala na turistički promet?

– Ovogodišnja predsezona izvrstan nam je pokazatelj da za Hrvatskom postoji velika potražnja i u mjesecima izvan glavnog dijela godine, što nam je posebno važno u kontekstu održivosti odnosno razvoja cjelogodišnjeg turizma.

Iako je situacija u Ukrajini u početku usporila booking, vrlo brzo se on počeo oporavljati, što je vidljivo iz turističkih pokazatelja.

U dosadašnjem dijelu godine ostvarili smo više od 80 posto dolazaka i preko 90 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju 2019. godine.

Uspoređujući s istim razdobljem prošle godine ostvarili smo 171 posto više dolazaka i 152 posto više noćenja.

Ove iznimno dobre rezultate prate i izvrsni financijski pokazatelji pa tako je u prvih pet mjeseci ove godine u djelatnostima koje se odnose na pružanja usluge smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja ukupno fiskalizirano računa u vrijednosti 8 milijardi i 169 milijuna kuna, odnosno 155 posto više nego u istom razdoblju protekle godine.

U usporedbi s 2019. godinom u prvih pet mjeseci 2022. godine fiskalizirano je računa u vrijednosti 17 posto većoj nego u istom razdoblju 2019. godine. Vjerujem da svi možemo biti zadovoljni i dodatno motivirani za daljnje aktivnosti.

Kakva je situacija po tržištima? Koja tržišta su počela pokazivati oporavak? Što je s dalekim tržištima?

– Hrvatska svoju vodeću poziciju na najvažnijim emitivnim tržištima nije ni izgubila, što nam je iznimno bitno. Turisti su nas unatoč svim globalnim izazovima prepoznali kao sigurnu, pripremljenu te ponudom kvalitetnu turističku destinaciju.

Rekla bih da je to zapravo rezultat sinergije svih resora Vlade i dionika u turizmu, ali i dionika povezanih s turizmom. Naravno da smo s dalekih tržišta, s obzirom na okolnosti, nedostatak aviolinija, bilježili lošije rezultate nego u pretpandemijskim godinama.

No, to se sada vraća polagano na staro uzmemo li u obzir da je Hrvatska ove godine povezana s više od 460 aviolinija.

I u 2019. i u 2021. primjerice Amerika je u kontekstu dalekih tržišta za Hrvatsku bila tržište broj jedan. No, nedavno smo svjedočili i većem organiziranom dolasku turista iz Kine.

Za pun zamah vraćanja turista s dalekih tržišta trebat će još neko vrijeme, ali ponovnom uspostavom aviolinija, ukidanjem restrikcija prilikom putovanja, vjerujem da u Hrvatskoj možemo očekivati i veći broj turista s dalekih tržišta.

S obzirom na to da ove godine imamo više od 460 aviolinija, koliko se ove godine očekuje avioprometa u odnosu na 2019.? Koja su eventualno nova aviotržišta ove godine otvorena?

– Posljednjih godina, izuzevši period pandemije, udio turista koji dolaze u Hrvatsku avionom se kontinuirano povećava te se unazad nekoliko godina povećao s 11 na 19 posto.

U hrvatskim zračnim lukama u prva tri mjeseca ove godine ostvareni su znatni porasti prometa u odnosu na isto razdoblje 2021., te je prema podacima Državnog zavoda za statistiku putnika bilo 313 posto više, a operacija zrakoplova 80 posto.

Više od 460 jedinstvenih aviolinija, više od 34 tisuće rotacija te povezanost s međunarodnim gradovima na razini 2019. znak su da se na Hrvatsku kao turističku destinaciju ozbiljno računa.

Naravno, cilj nam je ipak da broj aviolinija raste tijekom čitave godine, što osim prometne povezanosti doprinosi i razvoju cjelogodišnjeg turizma.

Razvoj avioturizma posebnu ulogu ima i u novoj Strategiji što generira i daljnji razvoj city break destinacija poput Dubrovnika i Zagreba, ali i nekih novih, koje se tek trebaju profilirati.

Zadovoljstvo gosta

Ulazimo u najintenzivniji turistički dio godine. Kakve su najave za sezonu?

– Da, ulazimo u ljetni dio godine kada ostvarujemo glavninu turističkog prometa, ali i prihoda, 70 posto ukupnog turističkog prometa te 63 posto ukupnih prihoda.

Najave su jako dobre, što potkrepljuju i dosadašnji rezultati, no ono na što bih ovdje stavila naglasak jest naša usmjerenost prema izvrsnosti, koja je sve više prepoznata kod turista, a čemu svjedoči i najnovija rejting lista snage turističkog brenda država na kojoj se Hrvatska našla na 16. mjestu u svijetu te 9. mjestu u Europi. I to ispred velikih turističkih sila poput Austrije i Grčke. Zadovoljstvo gosta uvijek je najbolja preporuka.

Može li se očekivati da ćemo i ove godine ući u overturizam u špici?

– Naravno da će trebati vremena da se odmaknemo od masovnosti i rasporedimo ravnomjernije turističke dolaske i noćenja po čitavoj Hrvatskoj.

To je jedan složeni proces, na kojem Ministarstvo zajedno sa sektorom mora raditi sustavno, ali promjena se neće dogoditi preko noći. No, upravljanje destinacijama temeljeno na analizama nosivog kapaciteta je važan element nove Strategije.

Vezano za najave za sezonu, i ove godine uoči sezone bili ste u Münchenu s partnerima iz ADAC-a s kojima je već lani dogovorena suradnja. Što se ove godine radi na tom pitanju i kakve su najave njemačkih partnera za sezonu?

– Njemačka je najvažnije emitivno tržište za Hrvatsku s kojeg je u prošloj godini ostvareno 30 posto ukupnog broja noćenja stranih turista.

Ove godine očekujemo još bolje rezultate zahvaljujući izvrsnoj suradnji s njemačkim ADAC-om temeljem Memoranduma o razumijevanju koji smo potpisali prošle godine.

U ADAC-u smo predstavili i Slavoniju i Dubrovačko-neretvansku županiju koja dovršenjem Pelješkog mosta postaje dostupnija turistima koji dolaze automobilima.

Uz već dogovorene aktivnosti, očekujemo da će ovaj Memorandum potaknuti i poboljšati daljnju suradnju hrvatske i njemačke industrije putovanja.

Jedan od dobrih primjera jest i suradnja ADAC-a s Jadrolinijom koja će omogućiti dostupnost karata za međunarodne linije Jadrolinije putem web-platformi ADAC-a.

Također, iznimno mi je drago što su i ove godine brojni turoperatori i agencije u Njemačkoj, a osobito u Bavarskoj, iz koje nam tradicionalno dolazi velik broj njemačkih turista, prepoznali Hrvatsku kao destinaciju kvalitetne i autohtone turističke ponude.

Posebno je vrijedan njihov doprinos u proširenju ponude na destinacije u Hrvatskoj koje još uvijek nisu dovoljno poznate njemačkim turistima.

Je li realno očekivati bolju sezonu s obzirom na povratak mediteranske konkurencije koja konkurira i nižim cijenama?

– Turistička utakmica nije uvijek jednostavna i toga su svjesne sve turističke zemlje. Kvaliteta, izvrsnost, autohtonost ponude i doživljaja za moderne turiste predstavljaju iskustvo više. Iskustvo koje se ne mjeri cijenom.

Hrvatska pruža sve to – kvalitetne smještajne kapacitete, raznovrsnost turističkog sadržaja, netaknutu prirodu, bogatu kulturno-povijesnu baštinu, jedinstven način života, autohtonu gastronomsku ponudu.

Hrvatska je jedinstvena, u samo nekoliko sati autom možete proći sve, od ravnica do planina i mora.

Zelenim praksama do manjih troškova

Kada govorimo o cijenama, ima li hrvatski turistički sektor prostora za njihovo dizanje s obzirom na inflatorne pritiske, ali i enorman rast cijena energenata, pa su tako ovih dana neki ugostitelji ukazivali kako su im računi na mjesečnoj bazi s 40.000 kuna dosegli i preko 100.000 kuna za jedan ugostiteljski objekt?

– Ne možemo poreći činjenicu da su inflacija i porast cijena energenata utjecali na poslovanje i svakodnevnicu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Vlada pomaže i poduzetnicima i građanima na temelju prioritizacije kroz mehanizme koji su na raspolaganju. Također će i uvođenje zelenih praksi koje potičemo kroz NPOO doprinijeti manjim troškovima energije.

U konačnici, cijene na tržištu diktira ponuda i potražnja. Vjerujem da će turistički sektor kao i do sada naći odgovarajući balans.

Cjelogodišnji turizam rješava problem radne snage

U sektoru ističu kako im i dalje nedostaje 10.000 sezonaca iako su još lani ujesen predlagali mjere kako doći do potrebnog kadra...

– Na razini Vlade kontinuirano poduzimamo brojne mjere kako bi proces zapošljavanja strane radne snage za sektor turizma i ugostiteljstva bio što učinkovitiji.

Zakonom o strancima ukinute su godišnje kvote, zahtjev za dozvolu boravka i rada sezonskog radnika od travnja je moguće predati i online, čime se ubrzava cijeli proces, što je posebice važno za poslodavce koji traže veći broj radnika.

Međutim, ono što je nama kao Ministarstvu u posebnom fokusu je kroz naše programe stipendiranja i promocije zanimanja u turizmu poticati mlade generacije za rad u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Kroz naš Program stipendiranja povećali smo stipendije na 2.000 kuna, proširili mrežu partnera u Programu uključivši fizičke osobe – obrte i hostele.

I kroz ulaganja u okviru NPOO-a predvidjeli smo sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna za obrazovanje i usavršavanje kadrova.

Dugoročno rješenje izazova radne snage vidimo kroz razvoj cjelogodišnjeg turizma koji će potaknuti cjelogodišnje zapošljavanje, čemu svjedočimo na primjeru malih obiteljskih hotela koji su otvoreni čitavu godinu i koji prema riječima predstavnika takvih udruženja, sada nemaju problema s radnom snagom.

Zaposlenici traže primjerene uvjete rada i stalni posao – traže sigurnost. Ono čega svi moramo biti snažnije svjesni jest da kvalitetnog turizma bez kvalitetnih ljudi nema.

Čitav turistički sektor treba dodatno raditi na popularizaciji zanimanja i cjelogodišnjem razvoju kako bismo se mogli odmaknuti od sezonskog zapošljavanja, a time i izazova s radnom snagom.

Održivost osigurava svijetlu budućnost hrvatskom turizmu

U javno savjetovanje bi do kraja lipnja trebao ići i nacrt Strategije razvoja održivog turizma do 2030. To je ustvari i prvi put da se donosi strateški razvojni dokument koji se temelji na održivosti. Koji se osnovni ciljevi definiraju ovim dokumentom?

– U stvaranje strateškog okvira hrvatskog turizma za naredno desetljeće uložili smo puno truda. I tu se prije svega želim zahvaliti mome timu u Ministarstvu, konzultantima te svima koji su na bilo koji način bili uključeni.

Početkom lipnja s članovima Radne skupine za izradu Strategije raspravljali smo o njezinom nacrtu prije nego je uputimo u javno savjetovanje.

Svaki doprinos, komentar, prijedlog nam je iznimno važan jer time u konačnici kreiramo kvalitetan strateški dokument koji će precizno odrediti smjer turizma do 2030. godine, ali i definirati korake u cilju razvoja otpornosti turizma, što je u ovim izazovnim vremenima itekako nužno.

Kao što ste i sami naveli, održivost je jezgra oko koje gradimo strateške ciljeve nove Strategije.

Fokus nam je na konkretnim ciljevima poput odgovora na izazove prekomjernog turizma, razvojne potrebe turistički nerazvijenih područja, očuvanje i valorizaciju resursa, zadovoljstvo turista i pružatelja usluga te uključenost lokalnog stanovništva.

Održivost je jednostavno imperativ današnjice. Turisti sve više preferiraju destinacije koje vode brigu o gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj održivosti.

Destinacije u kojima će moći doživjeti iskustvo veće dodane vrijednosti, iskusiti lokalnu gastronomiju, očuvanu kulturnu i prirodnu baštinu.

Vjerujem da je u sektoru većina toga već i svjesna i zato mi je iznimno drago da mnogi već i primjenjuju načela održivosti u svome poslovanju – od hotelskih grupacija do restorana.

Upravo razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma jedno je i od prioritetnih područja Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja i jest polazište Strategiji razvoja održivog turizma do 2030.

Vjerujem da kreiramo jedan konkretan, sadržajan dokument koji prati sve ono pozitivno u što se hrvatski turizam u narednom razdoblju treba transformirati i i veseli činjenica što je i ugledni futurolog za turizam i putovanja Ian Yeoman nedavno istaknuo kako vjeruje da hrvatski turizam čeka svijetla budućnost ako se usmjerimo prema održivosti. To nam definitivno daje dodatan »vjetar u leđa« za sve ono što nam slijedi dalje.