Cilj sankcija EU-a je “slomiti ruski ratni stroj”, a mjere za naftu iz Kremlja su sada neizbježne, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a Njemačka je podržala taj korak.

Veleposlanici država članica u srijedu će u Bruxellesu raspravljati o prijedlogu za postupnu zabranu uvoza ruske nafte, a najovisnije, poput Slovačke i Mađarske, traže izuzeća, piše The Guardian.

Oni koji se zalažu za zabranu ohrabreni su promjenom pristupa u Njemačkoj, gdje je oslanjanje na rusku naftu smanjeno s 35%, koliko je ruski udio iznosio na kraju prošle godine, na samo 12%.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck pozvao je zemlje članice EU da pokažu “solidarnost s Ukrajinom” i “učine svoj dio”.

Govoreći na otvaranju novog terminala za ukapljeni prirodni plin u grčkoj luci Alexandroupolis, čelnik Europskog vijeća Charles Michel, koji predsjedava sastancima čelnika EU, rekao je da je rat u Ukrajini “trenutak hitnosti, trenutak istina”.

“Naš cilj je jednostavan”

Charles Michel rekao je: “Naš cilj je jednostavan: moramo razbiti ruski ratni stroj. I uvjeren sam da će Vijeće odmah uvesti daljnje sankcije, posebno na rusku naftu.”

Europska komisija poslat će svoje prijedloge o postupnoj zabrani uvoza ruske nafte glavnim gradovima u utorak navečer prije govora predsjednice Komisije Ursule von der Leyen u srijedu u kojem će pojedinosti iznijeti Europskom parlamentu.

Na Rusiju otpada oko 25% uvoza nafte u EU, iako se razina ovisnosti razlikuje među državama članicama. Njemačka vlada je tijekom vikenda signalizirala da vjeruje da bi mogla potpuno ukinuti njegovu upotrebu “do kasnog ljeta”.

Slovački ministar gospodarstva Richard Sulík rekao je u utorak, međutim, da ovisnost njegove zemlje o nafti iz naftovoda Druzhba iz sovjetskog doba znači da neće moći zaustaviti protok nafte nekoliko godina.

“Inzistirat ćemo na izuzeću, sigurno”, rekao je.

Slovačka je rekla da joj je potrebno između četiri i šest godina da svoje rafinerije nafte pretvore u preradu sirove nafte iz drugih izvora, iako Komisija smatra da je ovo razdoblje postupnog ukidanja predugo.

Mađarska protiv sankcija

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó rekao je da Budimpešta ne može podržati sankcije “koje će onemogućiti transport prirodnog plina ili nafte iz Rusije u Mađarsku”.

“Poanta je jednostavna: da opskrba Mađarske energijom ne može biti ugrožena, jer nitko ne može očekivati ​​da ćemo dopustiti da cijenu rata u Ukrajini plate Mađari”, rekao je.

Szijjártó  je dodao: “Trenutno je fizički nemoguće da Mađarska i njezino gospodarstvo funkcioniraju bez ruske nafte.”

Uz Slovačku i Mađarsku, Bugarska i Češka jako su ovisne o dotoku nafte iz Rusije. Komentari iz Budimpešte i Bratislave odražavaju želju da se maksimizira njihov utjecaj na interne rasprave.

Posljednje predložene sankcije trebat će jednoglasno odobrenje kako bi postale šesti val restriktivnih mjera primijenjenih na rusko gospodarstvo od početka rata u Ukrajini 24. veljače.

Mjere su politički najosjetljivije do sada, a dužnosnici strahuju da bi naglo povećanje cijena nafte moglo dovesti do skoka cijena na benzinskim pumpama, što će izazvati prosvjede.

Očekuje se da će Komisija predložiti postupno ukidanje ruske nafte tijekom šest do devet mjeseci, uz dopuštenje određenih zemalja dodatnog vremena i alternativnu opskrbu iz drugih država članica.

Poljska i baltičke države, neke od najjačih saveznika Ukrajine u EU, žele hitnu zabranu, ali ova pozicija nije dobila na snazi.

Plan za plin

U međuvremenu, europska povjerenica za energetiku, Kadri Simson, rekla je da će kasnije ovog mjeseca predstaviti plan kako bi EU mogla zamijeniti dvije trećine svoje upotrebe ruskog plina do kraja 2022. godine.

Govoreći u Europskom parlamentu, Simson je rekao da izvršna vlast EU istražuje kako ubrzati prijelaz s plina na obnovljivu energiju.

Upozorila je da se veliki broj europskih energetskih kompanija sredinom svibnja suočio s odlukom hoće li prekršiti sankcije EU-a plaćajući svoje ruske račune u rubljama kako je zahtijevao Vladimir Putin ili potencijalnim gubitkom opskrbe.

U govoru u Europskom parlamentu, talijanski premijer Mario Draghi dao je naslutiti zabrinutost svoje vlade s obzirom da se oslanja na ruski plin.

“Ne možemo jednostavno podržati sankcije”, rekao je.

Draghi je dodao: “Moramo osigurati da možemo postići neovisnost od ruskog plina… Istodobno, moramo pronaći rješenja za zaštitu obitelji i poduzeća od povećanih troškova energije.”

U tromjesečnom financijskom izvješću u utorak se pokazalo da Uniper ostaje u pregovorima s Berlinom i ruskim dobavljačem Gazpromom o tome kako se nositi sa situacijom.

Uniper, najveći njemački uvoznik ruskog plina, odbio je komentirati detalje razgovora, rekavši samo da nije napravljena obvezujuća procjena.