“Iznevjerili ste nas, a mladi ljudi to počinju shvaćati. Ovdje i sada, povlačimo crtu. Svijet se budi, a promjena dolazi”, kazala je između ostalog u svom govoru na UN-ovom samitu o klimatskim promjenama mlada aktivistica Greta Thunberg 2019. godine.

Nekoliko godina i jedna pandemija kasnije, situacija je ostala ista. Uvele su se neke minimalne promjene, ali opći podatci o trenutnom stanju ekologije, globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, još uvijek su poražavajući.

I Novi list je odlučio podvući crtu i priključiti se buđenju svijeta te promjenama koje dolaze pa ZAJEDNO s istomišljenicama pokrenuo poseban specijal na temu ekologije.

Nastavno na uvodni samit, Ujedinjeni narodi su ovih dana objavili novi izvještaj (IPCC) u kojem je 270 znanstvenika iz više od 67 zemalja raspravljalo o izazovima po pitanju okoliša s kojima se trenutno suočavamo.

Prepoznato je poražavajućih 127 ključnih problema na ukupno tri i pol tisuće stranica izvještaja, a iako nas generalni zaključci poput onih da se podiže razina oceana, rastu temperature, a planeta odgovara sve učestalijim prirodnim katastrofama, nisu previše šokirali, nešto se ipak istaknulo u izvješću – ozbiljnost problema koji bi uskoro mogli nepovratno uništiti javno zdravlje i živote na kakve smo navikli. Četiri ključna izdvajamo u nastavku.

Globalno zatopljenje uništit će zdravlje ljudi

Jedno od troje ljudi već je izloženo nevjerojatno visokim temperaturama, a čak je 37 % smrti uzrokovane vrućinom povezano s klimatskim promjenama. Očekuje se da će brojke biti još strašnije jer bi temperature mogle rasti čak dva stupnja više od onih danas.

Prijetnja visokim temperaturama nije izazvana samo efektima vrućine već i povećanom izlaganju zagađivačima kao što su “atmosferska prašina, dim požara i aero-alergenima” koji su svi redom povezani s kardiovaskularnim i respiratornim problemima.

Visoke temperature znače i porast problema po pitanju hrane i vode, a da ne naglašavamo utjecaj na mentalno zdravlje; pogotovo onih pogođenih ekstremnim vremenskim promjenama te događajima kao što su požari.

Uništavanje bio raznolikosti

Zdravlje ljudi nije jedina ugrožena dragocjenost jer u IPCC-ijevom izvješću stoji procjena da bi 10 % biljnih i životinjskih vrsta moglo nestati čak i ako uspijemo spriječiti porast temperature u visini od dva stupnja celzijusa. Posljedično, ljudsko će zdravlje platiti cijenu gubitka bio-raznolikosti.

Izvješće naglašava da smanjenje životinjskih vrsta proporcionalno povećava pritisak da mnoge životinjske bolesti “skoče” na čovjeka. Ako se ovo ne čini dovoljno strašnim, prisjetimo se informacije da većina znanstvenika smatra kako je i COVID-19 originalno do čovjeka došao od šišmiša.

IPCC izvješće upozorava da bi mogli očekivati više bolesti i u agrokulturi.

Poplave će biti sve gore

Posljednjih su godina tsunamiji i uragani postali sve učestalija pojava nastala zbog podizanja razine oceana. Predviđanja su da će se povećati za više od 20 % do 2050. godine ako se odmah ne poduzmu potrebne akcije.

Sva rješenja nisu jednaka

Iako se generalna rješenja po pitanju smanjenja plastičnog otpada ili smanjenja emisije plinova mogu donijeti diljem svijeta, sva ostala rješenja nisu jednaka.

Primjerice, korištenje “morskih zidova” za obranu od tsunamija i podizanja razine mora što ih koriste mnoge obalne zemlje, mogu naštetiti ekološkom sustavu tako da smanje brojku i vrste riba te čitavog podvodnog eko sustava.

Zajedno podvlačimo crtu

Tri i pol tisuće stranica izvješća dovoljan je razlog da svi zastanemo i zapitamo se što možemo promijeniti. Klimatske promjene, globalno zatopljenje i onečišćenje nisu stvar budućnosti već prošlosti koja se dogodila i zbog koje će nam budućnost vjerojatno izgledati puno drugačije od one na koju smo navikli.

Da se najgora proročanstva znanstvenika ne bi ostvarila, posljednji je trenutak da djelujemo samostalno kao pojedinci čime dolazimo do velikoga broja ljudi koji ZAJEDNO rade na rješavanju trenutnih, gorućih problema i bore se da nam budućnost bude bolja od prognoza.

Kroz višemjesečne, brojne i različite komunikacijske aktivnosti, cilj ovog velikog projekta jest definirati glavne aktualne probleme u zaštiti okoliša i omogućiti čitateljima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u zaštiti okoliša te ih potaknuti na aktivan angažman.