CRIKVENICA – Na koji način sustavno i kvalitetno upravljati iznimno važnim resursom, plažama Crikveničko-vinodolske rivijere, definirao je novi Projekt uređenja i upravljanja morskim plažama na ovom području. Izrađivač projekta je tim stručnjaka s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija (FMTU) na čelu s prof. dr. sc. Draganom Magašem, a projekt je napravljen na temelju usvojene Strategije razvoja Crikveničko-vinodolske rivijere 2019.-2029. u kojoj se nalaže se operacionalizacija Programa 1 – Unapređenje uređenja plaža. Dakle, program plaža je refleksija nove situacije u kojoj se »inzistira« na integralnom upravljanju destinacijom, a samim time i na upravljanju plažama kroz destinacijski menadžment. Crikveničko-vinodolska rivijera je potencijal od šezdesetak plažnih prostora.

– U ovom smo dokumentu identificirali same plaže, potom identificirali plaže koje predlažemo za koncesiju, za koncesijsko odobrenje i plaže javne uporabe, dakle, koje su potpuno slobodne. Isto tako, dali smo i upravljački model plažama kroz destinacijski menadžment, s obzirom na to da Zakon o turističkim zajednicama stavlja u obvezu TZ-ima da se organiziraju kao destinacijske menadžment organizacije. Sam upravljački model pretpostavlja identifikaciju dionika, pomoć da se oni organiziraju i kontinuiranu suradnju. Jednostavno moramo uključiti lokalno stanovništvo, nositelje ponude i sve ostale dionike – kazao je prof. dr. sc. Magaš te istaknuo da je suština da se dozvoli da lokalna samouprava daje koncesije, a ne Županija.

Ukazao je da se destinacijskom menadžmentu na taj način uzima pravo da upravlja plažama. A time je praktički onemogućena i tematizacija plaža koja se dogovara s dionicima u destinaciji.

Percepcija plaža

Prof. dr. sc. Magaš pojasnio je da su teme koje su predložene često ustvari slijed onoga što se na plažama već događa, odnosno onoga kako pojedinu plažu već percipiraju sami posjetitelji i kupači. Ali na jednoj višoj razini, s više sadržaja, prema temi bi se definirali i uvjeti koncesija i koncesijskih odobrenja. Kakva je situacija, odnosno kako sami kupači vide pojedine plaže, definirano je kroz direktne razgovore s turistima i lokalnim stanovništvom u 2020. i 2021. godini.

Ovo je istraživanje pokazalo da sadržaji i usluge koje se trenutno nude na plažama Crikveničko-vinodolske rivijere odražavaju profil destinacije između 2 i 3 zvjezdice, s obzirom na to da bi, prema svjetskim standardima na razvijenim javnim plažama, na oko 500 gostiju trebalo biti pet WC-a, četiri tuša i kabina za presvlačenje za oko 10 do 20 kupača. Većina plaža, međutim, u svojoj ponudi nudi samo osnovne sadržaje kao što su koševi za smeće, tuševi, sanitarni čvorovi, kabine za presvlačenje, dok neke imaju i sportsko-rekreativne sadržaje poput sandolina, pedalina, skutera na vodi… No, moglo bi se napraviti puno više.

– To je vrlo realna slika toga, naše plaže ne nude ponudu koju bi mogle. Ako usporedite s plažama u Rovinju, Šibeniku i slično, doista se vidi da ima prostora za napredak. Činjenica je da imamo ambicije graditi kvalitetu destinacije te da imamo već i dosta kvalitetnih hotela i taj razvoj mora pratiti i ponuda plaža – ukazao je naš sugovornik te podsjetio da se ovaj projekt naslanja na Program mjera unapređenja plaža u PGŽ-u koji je prije nekoliko godina usvojila Županijska skupština. Isto je tako istaknuo da se vodilo računa o održivoj komponenti, odnosno komponenti koja ne bi branila javni prostor stanovništvu.

Treba uvesti red

Pojašnjavajući zbog čega je važno ići u operacionalizaciju ovog projekta, prof. dr. sc. Magaš je podsjetio da je Rivijera u zadnjih 10 godina dobila 10.000 turističkih kreveta više te se mora pomalo uvoditi red.

Tako je, primjerice, crikvenička Glavna plaža prema ovom dokumentu zonirana u nekoliko tema, kao što su sportsko-rekreativna plaža, potom dio za obitelji s djecom te resort, odnosno hotelska plaža.

– Naime, sada imamo situaciju da su nam svi hoteli ostali bez plažnog prostora upravo stoga što Županija o tome ne vodi računa. Mi na terenu o tome moramo voditi računa i jednostavno dati svakom hotelu izlaz na plažu, odnosno mogućnost da ima svoju ponudu na jednom njenom dijelu. Uzmite za primjer hotel Esplanade koji je sada vrhunski hotel, a koji umjesto adekvatnog plažnog prostora znamo što ima ispred sebe. Sigurno da bi i hotelijeru bilo u interesu da ispred hotela na plaži može ponuditi kvalitetu više razine. Dakle, ovu i neke druge plaže smo zonirali i sukladno tome bi se danas-sutra trebalo definirati i natječaje za koncesije i koncesijska odobrenja, odnosno stvoriti podlogu za kvalitetnije upravljanje tim našim iznimno važnim resursom – pojasnio je prof. dr. sc. Magaš.

Što se tiče samih predloženih tema, dominatne su plaže za obitelji s djecom, kao i sportsko-rekreativne. Neki plažni prostori u Crikvenici koji su neiskorišteni, primjerice, od hotela Omorika prema hotelu Rivijera, ili od Jadranke prema bazenima Slavena, predstavljaju pravu perspektivu da se konačno osmisle i tematiziraju. Pokazalo se da posjetitelji plaža traže i eko-plaže, što bi mogao biti dio od početka Dramlja do Kačjaka, a tu su i resort ili hotelske plaže koje bi, dakle, davale koridore hotelima koji bi kroz njih mogli plasirati svoje proizvode.

Ponuda i potražnja

Na području Jadranova se, uz ostalo, predlaže da uvala Lokvišća i Rtac budu plaže kulture. U Dramlju je, primjerice, plaža Pazdehova profilirana plaža za obitelji. Obalnu crtu od Pazdehove do lučice Kačjak karakterizira sačuvana zelena površina, što je čini pogodnom i za daljnju zaštitu, odnosno eko plažu. Plažni prostor oko poluotoka Kačjak bi se zonirao u dio za romantičnu plažu, dio za nudističku plažu, dok plažu Kačjak treba tematizirati kao resort plažu. U samoj Crikvenici se, uz ostalo, predlaže da se plaža Thallasotherapia i plaža između Stoimene i hotela Marina definiraju kao plaže sa zdravstvenim pogodnostima, što podrazumijeva i posebnu ponudu. U Selcu, pak, plažni prostor od Karlovačkog dječjeg odmarališta do hotela Marina treba pozicionirati kao urbanu promenadnu plažu, plažu istoimenog hotela kao hotelsku plažu, a u nastavku do hotela Jadranka plažu tematizirati kao uređenu mjesnu (dječju) plažu, plažu Masline kao ronilačku plažu, a preostali dio do uvale Slane kamping plažu…

– Često puta se i samom ponudom izaziva potražnju, pa ako se mi dobro ograniziramo i marketinški prezentiramo te neku plažu proglasimo romantičnom plažom, plažom sa sadržajima za mlade ili nečim trećim, isto tako radimo dobru stvar jer u prostoru zapravo disperziramo posjetitelje plaža prema njihovim preferencijama. Tako da o nama samima puno ovisi kako ćemo to dalje operacionalizirati – zaključio je voditelj projekta.

Novljanske plaže

U Novom Vinodolskom se predlaže, uz ostalo, plaža Zagori kao resort plaža koja se nastavlja na plažu Bribirske obale koja je uređena urbana promenadna plaža. Dobro poznata plaža Lišanj je pozicionirana kao resort plaža hotela Lišanj. Prostor od plaže Pod Kolštrun do hotela Lišanj i Kamp Zidine – Smokvica bi bile eko plaže…