Sjedinjene Države upozorile su Rusiju i Bjelorusiju u četvrtak na UN-ovom forumu o kontroli naoružanja da ne raspoređuju nuklearno oružje na tlu ruskog susjeda i saveznika.

“Svako pomicanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiju bilo bi vrlo provokativno i dodatno bi destabiliziralo regiju. Pozivamo Bjelorusiju da odbaci rusku politiku nuklearne prijetnje i zastrašivanja”, rekla je američka izaslanica Aud-Frances McKernan na Konferenciji o razoružanju (CD), navodi se u izjavi američke misije.

Njezini komentari uslijedili su nakon što je Kijev na tom forumu sa sjedištem u Ženevi optužio Moskvu za “kršenje svih ključnih sporazuma o razoružanju”.

Na referendumu u nedjelju u Bjelorusiji je prihvaćen novi ustav kojim se odobrava nuklearno oružje na bjeloruskom tlu u trenutku kad je bivša sovjetska republika postala baza za rusku vojnu operaciju, objavile su ruske novinske agencije.

Demantirali ruske tvrdnje

Bjelorusija se nuklearnog oružja odrekla nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je na sastanku CD-a ranije ovog tjedna da je Kijev nastojao nabaviti nuklearno oružje i dodao da Moskva to treba spriječiti.

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je novinarima u srijedu u Beču da nuklearni nadzornik UN-a ne raspolaže dokazima koji bi potkrijepili tvrdnju ruskog ministra.

“Za nas je to vrlo jasno. Nemamo nikakve informacije koje bi dovele u pitanje ukrajinsko poštivanje neširenja nuklearnog oružja”, rekao je Grossi.

“Važno je reći… da nastavljamo našu (nuklearnu) zaštitnu operaciju i nemamo informacije da postoji bilo kakvo odstupanje materijala, bilo kakav neprijavljeni materijal ili aktivnosti koje vode razvoju nuklearnog oružja.”

Upozorenje UN-a

Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava upozorila je u četvrtak međunarodnu zajednicu da se nuklearna prijetnja nadvila nad “čitavim čovječanstvom” nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Vojni napad Ruske Federacije na Ukrajinu otvara novo, pogubno poglavlje svjetske povijesti”, rekla je Michelle Bachelet u UN-ovu Vijeću za ljudska prava (CHR) u Ženevi.

“Podizanje stupnja nuklearne pripravnosti svjedoči kolika opasnost prijeti čitavom čovječanstvu”, dodala je.

Nekoliko dana nakon početka invazije ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je “podizanje ruskih snaga za odvraćanje na stupanj borbene pripravnosti”, što je potaknulo oštro negodovanje zapadnih zemalja.

Teške posljedice o milijune

Četrdeset sedam zemalja članica CHR-a okupile su se na hitnoj sjednici u vezi s ratom u Ukrajini, na zahtjev Kijeva koji je pripremio nacrt rezolucije u kojoj se traži međunarodna istraga.

Bachelet je izrazila žaljenje zbog strašnih posljedica ruske invazije na ukrajinski narod.

“Napad koji je počeo 24. veljače trenutačno ima teške posljedice na prava milijuna ljudi diljem Ukrajine”, istaknula je.

Po najnovijim podatcima UN-a, u ratu u Ukrajini poginulo je 230 civila, među kojima 15 djece, a 525 je ranjeno, ali je Bachelet upozorila da su stvarni brojevi puno veći.

“Većina civilnih žrtava stradala je od teškog topništva, višecjevnih raketnih bacača i zračnih udara u naseljenim područjima” a postoje i “zabrinjavajuće informacije o uporabi kasetnih bomba kojima se gađaju civilni ciljevi”, istaknula je Bachelet.

O sazivanju hitne sjednice glasovala je u ponedjeljak Ukrajina uz potporu velike koalicije zemalja koje osuđuju rat što ga je poveo ruski predsjednik Vladimir Putin.

Nakon rasprava koje će se nastaviti u petak, Ukrajina kani predložiti na glasanje rezoluciju u kojoj poziva na “brzo i provjerljivo povlačenje ruskih postrojba s čitavog međunarodno priznatog ukrajinskog teritorija” i traži žurno osnivanje, u početku barem na godinu dana, “međunarodnog neovisnog istražnog povjerenstva”, sličnog onome za Siriju.

Neke nevladine organizacije bi htjele da se u tekst uvrsti i osuda stanja ljudskih prava u Rusiji i zatraži isključenje Rusije i Vijeća za ljudska prava.