ZAGREB – U Europskom parlamentu je usvojeno izvješće o jačanju Europe u borbi protiv raka. Europskim planom za borbu protiv raka države članice se poziva na jačanje prevencije i rane dijagnostike raka, a ciljevi su, među ostalim, da do 2025. godine gotovo 90 posto populacije ima osiguran pristup probiru za rak dojke, rak vrata maternice i rak debelog crijeva, da se do 2030. osigura cijepljenje protiv HPV-a za 90 posto djevojčica i dječaka, a do 2040. udio pušača smanji na pet posto.

Eurozastupnica Romana Jerković smatra kako se radi o povijesno važnom izvješću koje predstavlja prekretnicu u načinu borbe s karcinomom, ali i ostalim nezaraznim kroničnim bolestima.

– Upravo zahvaljujući ovom izvješću, vlade zemalja članica morat će početi s implementacijom smjernica koje im EU nudi, a probleme u sustavu onkološke skrbi više neće moći držati »u ladici«.

Hrvatska je prema smrtnosti od raka među najgorima u Europi, a pacijenti su često prepušteni sami sebi. No, zahvaljujući ovom alatu, možemo konačno promijeniti negativne trendove i smanjiti alarmantan broj oboljelih od karcinoma, naglašava zastupnica Jerković.

Čak 40 posto slučajeva raka može se spriječiti učinkovitom prevencijom i poboljšanjem rane dijagnostike, a Hrvatska je u tome jako loša. Prekasno postavljamo dijagnozu, i zato su nam ishodi liječenja katastrofalno loši, upozorava eurozastupnica te za primjer navodi kako je 2016. godine tadašnji ministar zdravstva ukinuo probir na rak vrata maternice zbog slabog odaziva žena, a u šest godina nitko se nije pobrinuo da se ti preventivni pregledi, koji za 90 posto smanjuju smrtnost od raka vrata maternice, vrate u primjenu u Hrvatskoj.

Uz to, prema OECD-ovom izvješću o Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, čimbenicima poput loše prehrane, pušenja, alkohola i nedostatka tjelesne aktivnosti pripisuje se čak 44 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
– Nažalost, statistika nam ne ide u prilog. Zastrašujuće je koliko je ljudskih života moglo biti spašeno pravodobnim i kontinuiranim javnozdravstvenim kampanjama i političkom voljom. Uzmimo samo primjer duhana.

Znamo da je stopa konzumacije duhanskih proizvoda u Hrvatskoj izrazito visoka, posebno među mladima, te da je stopa smrtnosti od raka pluća druga po redu u EU-u, a Vlada uporno ne čini ništa na uspostavi kvalitetnog sustava prevencije i onkološke skrbi. No, moramo biti ustrajni, posebno kada se radi o duhanskim proizvodima i alkoholu. Svi mi politički akteri moramo se zapitati što nam je važnije – zdravlje naših građana ili udovoljavanje interesima lobija, zaključuje Jerković.

Do kraja godine Hrvatska će, kao i ostale države članice EU-a, morati podnijeti izvješće o tome koliko je napredovala i što je učinila po pitanju dijagnostike i liječenja onkoloških bolesti. »Ne znam što će Hrvatska tu pokazati«, pita se eurozastupnica.