ZAGREB – Istražujući slučajeve u kojima se sumnjalo na pranje novca ili financiranje terorizma Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u prošloj je godini poslao 128 zamolbi u 39 različitih država u kojima je tražio podatke koji bi mu mogli pomoći u rješavanju konkretnih slučajeva. U istom razdoblju zaprimio je iz 33 države 133 zamolbe za razmjenom podataka vezanih za otkrivanje konkretnih slučajeva pranja novca ili financiranje terorizma. Vidljivo je to iz izvješća što ga je taj ured uputio Vladi, a koje pokazuje i to da se u prošloj godini u većini slučajeva Ured ipak dominantno bavio pranjem novca, dok je slučajeva u kojima je postojala sumnja za financiranje terorizma bilo znatno manje. Izvješće otkriva i to da je najviše sumnjivih transakcija kad je u pitanju pranje novca preko granice povezano s Italijom.

Slučajevi prijevare

Ured je Vladu izvijestio i o tome da je u prošloj godini zaprimio 948 obavijesti o sumnjivim transakcijama, 939 sa sumnjom na pranje novca i devet sa sumnjom na financiranje terorizma, a prijave naviše stižu od banaka, ali prijave stižu i od državnih tijela, a čak 118 zaprimljeno ih je od inozemno-financijsko obavještajnih jedinica. U istoj je godini otvoreno ukupno 486 predmeta, od čega 478 predmeta sa sumnjom na pranje novca i osam predmeta sa sumnjom na financiranje terorizma. Nadležnim tijelima, poput MUP-a ili SOA-e, je nakon toga na postupanje dostavljen 281 slučaj na daljnje postupanje.

Iako o konkretnim slučajevima Ured ne piše u svom izvješću ipak su iznijeli nekoliko slučajeva prijevara, gdje je na kraju otvorena sumnja da se zapravo od poreznih vlasti skriva novac iz Hrvatske. Tako je u jednom slučaju tvrtka u vlasništvu hrvatskog državljana otvorila u Sloveniji račun na koji su tri Hrvata bila opunomoćenici. Na taj račun je tvrtka iz slovačke uplatila 1,2 milijuna eura, odnosno oko devet milijuna eura, a trojica su hrvatskih državljana podizala novac s računa ili na bankomatima ili su ga transferirali dalje u inozemstvo.

Oni su i kod podizanja novca i kod transferiranja u inozemstvo tvrdili da se radi o plaćama radnika. Međutim, utvrđeno je da je hrvatska tvrtka koja je otvorila račun u inozemstvu brisana iz registra, a njezin je vlasnik u Hrvatskoj evidentiran za prevaru u gospodarskom poslovanju i prema poreznim evidencijama ima nepodmirene porezne obveze u iznosu od 3, 2 milijuna kuna koje se odnose na prisilnu naplatu poreza po zahtjevu članice EU-a. U uredu su tako posumnjali da se radi o tome da se u inozemstvu pokušalo prikriti nezakonita sredstva od poreznih tijela kako bi se izbjeglo plaćanje poreznih obveza.

Računi u više zemalja

Koliko se prevaranti u svijetu pokušavaju koristiti računima u nekoliko zemalja, pokazuje i slučaj njemačkog državljanina koji je otvorio račun u hrvatskoj banci a u uplate i transferiranje novca bilo je uključeno nekoliko zemalja – Hong Kong, SAD, Njemačka i država s Bliskog istoka kojoj se ne navodi ime. Njemački državljanin na račun otvoren u Hrvatskoj dobio je po nalogu tvrtke (iz države Bliskog istoka), ali s njezinog računa u SAD-u doznaku od milijun dolara, a po nalogu hongkonške tvrtke s njenog računa otvorenog u Hong Kongu doznaku u iznosu od 150 tisuća eura.

Dio novca od 630 dolara transferirao je u Njemačku na račun drugog njemačkog državljanina navodeći da je svrha plaćanja kupnja dijamanata. Za navedena plaćanja banci je predočio Ugovor o kupoprodaji dijamanata iz kojeg proizlazi da njemački državljanin koji ima otvoren račun u RH nastupa kao posrednik (trust odvjetnik).

Međutim, u Ugovoru hongkonška tvrtka koja je doznačila sredstva kao i njemački državljanin kojem je prebacio sredstva ne navode se kao ugovorne stranke u kupoprodaji dijamanata već se kao kupac odnosno prodavatelj navode dvije švicarske tvrtke koje pripadaju istoj grupaciji kao i inozemne tvrtke po čijim nalozima su izvršene doznake u korist računa njemačkog državljanina otvorenog u RH. Direktor u jednoj od švicarskih tvrtki je također njemački državljanin. Osim bankovnog računa Nijemac je u Hrvatskoj registrirao dvije tvrtke, u jednoj od njih on je jedini osnivač i zakonski zastupnik dok je u drugoj tvrtki osim njega zakonski zastupnik i hrvatski državljanin s privremenim boravkom u Njemačkoj.

Tvrtke imaju istu adresu, nemaju poslovnih aktivnosti niti evidentiranog prometa po računima otvorenim u bankama u RH, a kao razlog otvaranja bankovnog računa i osnivanje tvrtki Nijemac je naveo investiranje u stanove u Hrvatskoj. Operativna analiza pokazala je, navodi ured u izvješću, da se njemački državljani i hrvatski državljanin povezuju s pranjem novca u inozemstvu, jedan od njih (direktor hongkonške tvrtke) dovodi se u vezu s piramidalnim prijevarama (koje se vrše po tzv. Ponzijevoj shemi) a hrvatski državljanin evidentiran je za više kaznenih djela u RH i inozemstvu.

Za njemačke državljane, ali i Hrvata koji se s njima udružio inozemne financijsko-obavještajne jedinice evidentirale su veći broj sumnjivih transakcija. Prije nego što su mogli dati nalog za transfer novca Ured je banci dao nalog za blokadu isplata, a DORH se sada bavi sumnjom na pokušaj da se i preko Hrvatske prikrije pravi izvor novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela prijevara u inozemstvu.

Nisu utvrđene veze s financiranjem terorizma

Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma je u 2018. godini u šest slučaja analitički-obavještajno obradio transakcije sa sumnjom na financiranje terorizma i o istome obavijestio nadležna državna tijela, ali po provjeri se pokazalo da nije bilo riječ o transakcijama povezanim s terorizmom.

– Vezano za slučajeve sa sumnjom na financiranje terorizma napominjemo da transakcije sa sumnjom na financiranje terorizma koje Uredu prijave obveznici (banke i dr.) sadrže nisku razinu sumnje na financiranje terorizma, razlozi za prijavu su uglavnom geografsko porijeklo klijenata. Ured nakon analize dostavlja slučajeve na nadležno postupanje SOA-i i DORH-u.

Napominjemo da prema podacima nadležnih tijela u proslijeđenim slučajevima nisu utvrđene poveznice s financiranjem terorizma ili konkretnim terorističkim aktima, stoji u izvješću.