U studiju 20A Novog lista danas je gostovao profesor doktor Bojan Polić, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, s kojim je naša Barbara Čalušić razgovarala o aktualnoj pandemiji, cijepljenju i obuzdavanju epidemije, koja je uhvatila široki zamah u Hrvatskoj. Podsjetimo, u Hrvatskoj danas bilježimo 6.932 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, a od posljedica covida u posljednja 24 sata umrlo je 36 osoba.

Na žalost, ustvrdio je Bojan Polić, ovaj val epidemije mogao je biti očekivan.

– Jednostavno, mi od ljeta imamo relativno blage mjere koje se, kako vidimo, i ne poštuju baš previše, a obuhvaćaju okupljaju samo neka velika okupljanja, Sve drugo je na osnovnim epidemiološkim merama, što svakako nije dovoljno za delta varijantu virusa, koja je puno infektivnija. Iz vanjskih prostora smo se zatvorili u zatvorene, gdje je koncentracija virusa puno veća. Mislim da smo malo zakasnili s mjerama. Strože mjere su nam trebale već početkom listopada, i to bi preveniralo novi val. Mi imamo nisku procijepljenost; sada je trenutno 53 posto onih koji su dobili dvije doze, odnosno 47 posto ako gledamo cjelokupnu populaciju, a to je puno premalo za kontrolu epidemije. Za kontrolu ovog infektivnijeg soja virusa trebalo bi postići procijepljenost od devedeset posto, rekao je Polić.

Govoreći o delta soju virusa, riječki imunolog istaknuo je da je potrebna manja doza virusnih čestica da bi se nekog inficiralo, što je u kombinaciji sa činjenicom da se ljudi sad više nalaze u zatvorenim prostorima dovelo do poraznih brojki novozaraženih.Polić je dodao da su cijepljeni deset puta bolje zaštićeni od onih koji se još nisu odlučili primiti cjepivo, a na pitanje o cjepivima koja bi bila prilagođena infektivnijem soju virusa odgovorio je:

“Pfizer i Moderna rade na adaptiranim cjepivima, ali još uvijek ne postoji potreba za njim jer ovo cjepivo još uvijek sasvim dobro štiti. Još uvijek to cjepivo izvrsno štiti i nema potrebe za razvojem dodatnih cjepiva. Ako se pojave varijante koje značajnije izbjegavaju naš imunosni odgovor trebat će pristupiti i proizvodnji takvih cjepiva.”

Polić se zalaže i za primanje treće doze cjepiva, koja nudi dodatnu zaštitu od virusa.

– Delta varijanta je problematična. Naša protutijela koja su usmjerena na virus nešto su slabijeg afiniteta i to do određene mjere umanjuje zaštitu. Ako se cijepimo trećom dozom, povećavamo broj antitijela i time kompenziramo manjak afiniteta. U Izraelu je trećom dozom cijepljeno 40 posto stanovništva i uspjeli su obuzdati taj novi val, rekao je Polić.

Ljudima bi, istaknuo je, preporučio i cijepljenje protiv gripe, pogotovo onima koji su najugroženiji, starijima i osobama koje usljed različitih bolesti imaju smanjen imunitet.

– Ako se budemo pridržavali mjera, očekujem da se gripa i neće pojaviti u velikom obimu. Ove osnovne mjere su dovoljne da spriječe infekcije. Vidjeli smo da prošle i pretrošle sezone nije bilo gripe. Sad imamo dosta liberalne mjere, a ako se one ne postrože postoji opasnost i od epidemije gripe, istaknuo je riječki imunolog.

Također, on smatra da bi cijepljenju u većem broju trebala pristupiti i djeca od 12 do 17 godina starosti.

– Premda su djeca izložena slabijim oblicima bolesti, ne treba zaboraviti da se u jednom postotku kod njih razvija postcovid sindrom. Ono što je možda najvažnije jest da su oni širitelji, jer se najviše druže i prenose virus na svoje ukućane. Preporučio bih cijepljenje djece, jer cjepiva su se pokazala kao vrlo sigurna. Amerikanci koji nožda i najpolje prate virus cijepili su jako puno djece. Našli su da je jedna od najozbiljnijih nuspojava kod tinejdžera bilaupala srca i srčane ovojnice – 54 slučaja na milijun cijepljenih. Niti jedan takav slučaj nije imao smrtni ishod. Amerikanci, Izraelci i brojne druge zemlje na zapadu vrlo aktivno cijepe djecu, rekao je Polić.

Cijepljenje se, rekao je, danas može preporučiti i trudnicama.

– Na respiratoru završavaju i osobe od 35 godina pa čak i dvadesetogodišnjaci. Nitko nije siguran. Trudnoća je posebno stanje gdje virus može uzrokovati značajnije probleme, a u nekim slučajevima se i prenosi preko posteljice pa bi bilo dobro da su osobe koje su trudne imune na koronavirus, rekao je Polić.

Govoreći o Merckovom lijeku protiv covida, koji je prije par dana odobren u Velikoj Britaniji, Polić je istaknuo da lijek ne treba shvaćati kao zamjenu za cjepivo.

– Taj lijek, kao i svi drugi, također ima nuspjave. Zatim, on je puno skuplji nego cjepivo i treće – on nije namijenjen za sve ljude, nego samo za imunokompromitirane. On radi samo kad ga uzmete na početku bolesti i učinkovit je 50 posto. To nije nikakva zamjena za cijepljenje, ali može biti jedno pomoćno sredstvo liječnicima u nekim teškim slučajevima ili u slučajevima koji se ne mogu štiti cjepivom, istaknuo je Polić.

Mjere koje su do danas bile na snazi u Hrvatskoj Polić je nazvao preliberalnim.
– Stožer je u početku dosta dobro kontrolirao situaciju, kod onog prvog vala. Bili smo ispred epidemije. U drugom valu smo malo kasakali, a zatim su mjere opet bile postrožene pa su ponovo liberalizirane. Sad smo s liberalnim mjerama ušli u jesen i naravno da se onda dogodio porast. Mislim da su mjere bile preliberalne, nije se dovoljno koristila poluga covid potvrda. Ona ulijeva neku sigurnost. S druge strane covid potvrda potiče ljude da se cijepe. Ona se nije dovoljno široko koristila. Bilo bi puno bolje da smo krajem devetog i desetog mjeseca krenuli sa širom upotrebom covid potvrde i sad bi bili u boljoj situaciji, istaknuo je Polić..

Covid potvrde, rekao je prije nego je objavljen popis novih mjera, trebalo bi proširiti na sve javne ustanove, ali i na kafiće i restorane. To je nekakav pritisak da i necijepljeni doprinesu obrani zajednice od ove ugroze. Ako se ne cijepimo u kratkom vremenskom preiodu onda se događa širenje virusa i ne postižemo optimalnu zaštitu populacije. Bilo bi idealno kad bi se u kratkom vremenu mogli procijepiti, kao što je napravio Portugal. Oni su imali po tristo mrtvih na dan, a sad imaju svega šest, do sedam. Procijepljeno je oko devedeset posto građana. Taj utjecaj cijepljenja se vidi i u Danskoj, a ako idete na istok, primjerice u Bugarsku i Rumunjsku, tamo je kaos u zdravstvenom sustavu. To se može dogoditi i kod nas, upozorio je Polić.

Cijueli razgovor s imunologom Bojanom Polićem možete pogledati ovdje: