Još nismo pravo zakoračili u jesen, a mnogi se već mole Bogu da sljedeća zima ne bude previše hladna. Bude li blaga, ublažit će se i nevjerojatni problemi koje Europa trenutačno ima u opskrbi plinom. Zbog narasle potražnje za tim energentom i njegove ograničene ponude, zbog vremenskih nepogoda i brojnih ostalih razloga, cijena plina u Europi od početka godine skočila je za nekih 400 posto. To za sobom povlači i poskupljenje struje, ostalih energenata i proizvoda. Budući da se ponuda neće bitno povećati, obaviješteni analitičari predviđaju da naš kontinent uskoro može zahvatiti nestašica plina.

Naime, europska skladišta plina uoči svake ogrjevne sezone u pravilu su popunjena između 95 i 100 posto. Ove jeseni, međutim, popunjena su 77 posto, što je najniža razina u povijesti. Nastave li se poremećaji u opskrbi i bude li zima oštra, već do kraja ove godine moguća su isključenja industrijskih pogona koji plin koriste kao sirovinu, procjenjuje analitička kuća Standard & Poor’s Global Platts.

Hrvatska, u kojoj je skladište plina Okoli popunjeno oko 88 posto, uglavnom je zaštićena od nestašice i od naglih skokova cijena, poput brojnih europskih zemalja koje plin najčešće nabavljaju putem višegodišnjih ugovora s isporučiteljima, recimo od ruskog Gazproma. No, zemlje poput Ujedinjene Kraljevine – koja ima najmanja skladišta plina u Europi i kupuje ga gotovo isključivo na hirovitom tržištu – prolaze kroz najteže poremećaje.

Primjerice, britanski proizvođači umjetnih gnojiva, kojima je plin osnovna sirovina, morali su proteklih tjedana obustavljati proizvodnju. Nenormalne cijene plina bacaju ih u gubitak. No, zastaje i rad peradarske industrije zbog iznenadne nestašice ugljikova dioksida, koji kao nusproizvod dolazi iz tvornica gnojiva, a peradari ga koriste za omamljivanje životinja prije klanja. Dok benzinske crpke u Britaniji nemaju dovoljno goriva – zbog nestašice vozača kamiona – prodavaonicama sada prijeti i nestašica mesa od peradi.

To su sitnice u usporedbi s nevoljama u Kini. Tamo je potrošnja energije skočila znatno više od njezine proizvodnje, pa su vlasti počele isključivati struju industrijskim pogonima i manjem dijelu kućanstava. Gospodarstvo je u rujnu počelo posrtati. Peking je naložio opskrbljivačima da po svaku cijenu osiguraju dovoljno energije za ovu zimu. Budući da je Kina jedan od najvećih potrošača u svijetu, to može značiti da će idućih tjedana cijene plina, ugljena i nafte u svijetu nastaviti rasti. Uzgred, zbog silnog poskupljenja plina veliki potrošači u Aziji i Europi prebacuju se na naftu i ponovo aktiviraju termoelektrane na ugljen. To će kratkoročno poremetiti planove država za prelazak na čistu energiju, a može dovesti u pitanje i uspjeh predstojeće svjetske klimatske konferencije u Glasgowu.

Europa bi znatan dio energetskih nevolja mogla riješiti kada se pusti u pogon novosagrađeni cjevovod Sjeverni tok 2, kojim plin iz Rusije treba doći u Njemačku kroz Baltičko more. Taj je projekt proteklih nekoliko godina bio često kritiziran i smatran velikom opasnošću za Njemačku i Europu, jer povećava njihovu energetsku i političku ovisnost o Rusiji, ali sada se na njega gleda kao na slamku spasa. Međutim, analitičari tvrde da će morati proći mjeseci dok novi plinovod ne dobije sve potrebne dozvole za rad, pa nije izvjesno hoće li on Europi riješiti zimske energetske glavobolje.
Hrvatska, tvrde mjerodavni, ima dovoljno zaliha plina za zimsku sezonu, a potrošači nemaju razloga biti zabrinuti.

Cijena plina za kućanstva – osim za neke potrošače koji, poput dijela Riječana, ovise o cijeni plina na aktualnom tržištu – ostat će ista sve do 1. travnja iduće godine. Mnogi se pitaju što će biti poslije i hoće li plin na proljeće drastično poskupjeti. Međutim, u ovim neizvjesnim vremenima teško je sa sigurnošću predvidjeti što će se u opskrbi događati za nekoliko mjeseci, a kamoli na proljeće.

Najprije treba preživjeti zimu, a najteže će biti onima koji nemaju dosta zaliha i ovise o hirovitom tržištu.