ZAGREB – Već nekoliko mjeseci vlade većina europskih zemalja upozoravaju da bi novo zatvaranje gospodarstva zbog pandemije bilo pogubno i da proračuni takvu situaciju ne bi ponovo mogli ublažiti s jednako izdašnim potporama. Ta je realnost nedavno natjerala francuskog ministra financija Brunu Le Mairea da objavi kako će se u budućim pandemijama u saniranje štete više morati uključiti i osiguravatelji. Najavio je da će Francuska donijeti zakon kojim će se od osiguravatelja tražiti da tvrtkama pokrivaju gubitke povezane s budućim pandemijama.

I bez tog zakona, već u svibnju, pariški sud presudio je u jednom slučaju da osiguravateljska kuća AXA vlasnicima restorana mora isplatiti naknadu za dvomjesečni gubitak prihoda povezan s pandemijom koronavirusa.

Pokušali smo provjeriti razmišlja li se možda slično i u hrvatskoj Vladi, kako na takvu opciju gleda regulator Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te što o svemu misle osiguravateljske kuće i je li i u Hrvatskoj bilo zahtjeva za isplatom naknade štete i kako su oni završili.

Rješenje se traži

Prema odgovorima koje smo dobili iz HANFA-e, čini se da će se Hrvatska po ovom pitanju prikloniti rješenju koje se tek pokušava naći na razini Europske unije, a ono bi ukratko značilo da se rizik pokriva kroz javno-privatno partnerstvo. Iz HANFA-e napominju da osiguranja u pravilu ne mogu sudjelovati u sanaciji štete zbog pandemije, ako kroz policu osiguranici nisu zaštićeni od posljedica pandemije.

Potvrđuju da se na regulatornim razinama, s obzirom na ono što bi mogle donijeti nove pandemije, ali i klimatske promjene, raspravlja o budućnosti takvih rizika i određenom javno-privatnom partnerstvu kod preuzimanja i raspodjele rizika uslijed globalnih izvanrednih okolnosti. To je dio šire rasprave i politike u dijelu donošenja EU plana za oporavak od posljedica pandemije i uključuje širok krug dionika, pa tako i društva za osiguranje.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) u svom je dokumentu »Zajednička rješenja otpornosti za pandemijske rizike« iznijelo razmatranja o budućim opcijama djelovanja, između kojeg se predlaže rješenje da se kod preuzimanja rizika za buduće police dijeli odgovornost i trošak između javnog i privatnog sektora.

– Jedan od prijedloga budućih EU rješenja vezanih uz prijenos rizika odnosi se na zahtjev obveznog pokrića, tzv. nefizičke štete prekida poslovanja (eng. NDBI – Non-Physical Damage Business Interruption) osiguranja na razini članica EU-a, kao i uloge Europske unije u zajedničkim rješenjima otpornosti na pandemijske rizike. Sve je još u fazi rasprave u pogledu procjene rizika, oblikovanja takvih proizvoda i mogućih saniranja šteta, a u tome aktivno sudjeluje i HANFA, poručuju iz te agencije.

Niz nesigurnosti

Na naše pitanje koliko bi osiguranje za slučaj pandemije poskupilo policu, iz HANFA-e odgovaraju da je trenutno još puno nepoznanica na temelju kojih bi se brzo i lako moglo utvrditi bi li takve premije na komercijalnoj osnovi uopće bile prihvatljive za stanovništvo i poduzeća i istovremeno sačuvale solventnost, likvidnost i kapital osiguravajućih društava.

– Jedno od rješenja može uključivati ugovaranje reosigurateljne zaštite, ali je i to jako neizvjesno jer na svjetskom tržištu za sada ne postoje pristupačna reosigurateljna rješenja, dodaju iz HANFA-e.

U Wiener osiguranju navode da je pandemija utjecala na svjetsko tržište reosiguranja tako što je ubrzala neke već postojeće trendove, kao što je smanjenje kapitala na svjetskom reosigurateljnom tržištu, čime je potaknut rast cijena reosiguranja, a onda i do povećanja cijene osiguranja.

– Isto tako, pandemija je donijela i niz nesigurnosti za osiguratelje i reosiguratelje. Jedan oblik te nesigurnosti je i to što zakonodavstva i sudovi nekih država razmatraju stajališta po kojima bi osiguratelji iz solidarnosti trebali preuzeti neke štete prouzročene COVID-19 krizom. Problem nastaje kada ove štete (prekid rada uslijed pandemije) nisu bile predviđene i pokrivene u uvjetima osiguranja.

To znači da osiguratelji nisu dali pokriće za te rizike pa stoga za njih nisu ni zaračunali adekvatnu premiju, poručuju iz Wiener osiguranja. Očekuju da će svjetsko (re)osigurateljno tržište razviti posebne proizvode osiguranja kojima će biti cilj zaštita osiguranika za slučaj prekida rada uslijed pandemije, te da to neće biti neželjeni rizik koji je osiguratelj dužan nositi, već rizik koji je osiguratelj svjesno preuzeo i ponudio osiguranicima uz odgovarajuću premiju.

Uz napomenu da nije jasno na kakav sustav je mislio francuski ministar, iz Uniqa osiguranja ističu da je nezamislivo da privatnoj tvrtki, koja posluje u okvirima zakonodavstva EU-a, država naredi da isplaćuje naknade koje nisu bile ugovorene jer se to protivi smislu i svrsi osiguranja i može ugroziti stabilnost osigurateljne djelatnosti. Kažu da će osiguratelji građanima i tvrtkama u pružanju zaštite u životu i poslovanju s vremenom kreirati nove proizvode koji su prilagođeni specifičnim potrebama za osiguranjem, pa su tako i oni poduzetnicima ponudili osiguranje zaposlenika od bolesti COVID-19.