Najveći tehnološki promašaji i skandali u 2010.

Pregled događaja koji su 2010. najviše "uzdrmali" domaću i stranu IT sferu.

Dostignuća moderne tehnologije u 2010. omogućila su nam još brže povezivanja, komunikaciju i lagodniji život a uspješnost tvrtki kao što su Apple, Facbook ili Google mjerila se brojkama koje premašuju brojeve stanovnika i proračune trećine zemalja na svijetu. No nije sve tako bajno u zemlji nula i jedinica pošto uz veliki uspjeh dolazi i jednako veliki neuspjeh. Novinski portali Time.com i Cnn.com već su predstavili svoje liste najvećih tehnoloških “failova” ove godine. Neki su bili tek promašane prognoze a drugi rezultirali financijskim gubicima stotinama milijuna dolara dok treći imaju daleko pogubnije posljedice. Slijedi pregled događaja koji su 2010. najviše “uzdrmali” domaću i stranu IT sferu.  

5. Apple – iPhone 4 i Ping

Generalno Apple je imao izuzetno uspješnu godinu. Od lansiranja iPada, novog proizvoda koji je promjenio digitalno izdavaštvo, do obaranja svih rekorda u prodaji. Ipak, dvije stvari ostavile su mrlje na inače blistavoj godini. Prva je vezana za novu, četvrtu generaciju iPhonea i probleme u prijemu zbog nezgodno postavljene antene u kućištu uređaja. Jedini odgovor koji je Apple ponudio frustriranim korisnicima bio je da “drže mobitel pogrešno”. Za problem je djelomično odgovoran i operater AT&T čija mreža slovi za izrazito slabu i loše pokrivenu unatoč ekskluzivnom ugovoru sa Appleom kojeg su koncem ove godine izgubili. Među incidente vezane za iPhone 4 možemo ubrojiti i gubitak i otkrivanje dva prototipa kao i učestale sudske tužbe protiv Applea i njihove partnerske tvrtke Foxconn zbog lošeg tretiranja radnika i napada na novinara Reutersa između ostalog.  Drugi neuspjeh za Apple bilo je pokretanje društvene mreže Ping, implementirane u najnoviju verziju njihove iTunes aplikacije. Iako orjenitiran isključivo na glazbu, bez integracije s drugim društvenim mrežama (u prvom redu s Facebookom), Ping jednostavno nije zaživio a Apple nije uspio zagrabiti u dio kolača socijalnih mreža.

4. Google – Wave i Buzz

Pretraživački div u kratko vrijeme zaredao je dva neuspješna projekta u koja su, čini se, uložili mnogo truda i novaca uzalud. Google Wave najavljen je i predstavljen još krajem 2009. da bi 2010. postao dostupan za javnost te u roku od tri mjeseca suspediran od daljnjeg razvoja. Razlog je bio što je malo tko uspio dokučiti točnu funkciju Wavea i kako bi ga trebalo koristiti. Želeći stvoriti revolucionarnu komunikacijsku platformu ekipa iz Googlea otišla je malčice predaleko za prosječnog korisnika.  Ove godine Facebook se opasno približio Googleu u borbi za poziciju najposjećenije stranice na svijetu. Sličnim pristupom kao i Apple, Google se pokušao ubaciti u socijalne mreže pokretanjem vlastitog servisa – Google Buzz, implementiranog unutar Gmaila. Glavni problem bio je što je Buzz automatski aktiviran svakom Gmail korisniku bez upita na pristanak da bi potom usljedili porblemi vezani uz privatnost podataka, isti oni s kojima se Facebook bori od svog pokretanja. Uz inicijalne kritike, nepripremljenost na problem privatnosti, sudske tužbe i manjak inovativnih funkcija Buzz se, kao i Ping, našao zameten u moru nižerazrednih socijalnih servisa.

3. Facebook – sve po starom

Najveća društvena mreža na svijetu, Facbook oduvijek je na meti kritike oko privatnosti i u nekoliko navrata je mjenjala i nadopunjavala svoju politiku po tom pitanju. Jedna od promjena u sigurnosnom sustavu ostavila je iza sebe bug koji omogućuje uvid u privatne chat razgovore drugih korisnika. Ovakvi propusti nisu rjetkost na internet servisima ali kada imate korisničku bazu od pola milijarde ljudi, glas nezadovoljnih daleko se čuje. Nekoliko novih zemalja pridružilo se ekskluzivnom klubu onih koji su zabranili Facebook stanovništvu. Trenutno tu grupu čine Kina, Vijetnam, Iran, Uzbekistan, Pakistan, Sirija i Bangladeš.Sudeći po filmu “Društvena mreža” vrtoglavi uspjeh Marka Zuckerberga od početka je praćen i sudskim tužbama pa zašto bi ove godine bilo drugačije? Web dizajner Paul Ceglia odlučio je podići tužbu tvrdeći da mu zakonski pripada čak 84% vlasničkog udjela u Facbooku. Koliko god tvrdnja zvučala nategnuto sud je donio odluku kojom se nakratko blokiraju sva sredstva Facbooka do saslušanja o slučaju. Mladi Zuckerberg predstavio je ove godine i Open Graph, protokol koji omogućuje socijalnu integraciju i Facbook funkcionalnosti na drugim stranicama bez potrebe za registracijom korisnika. Iako predstavljeno kao obogaćivanje korisničkog iskustva i prilagođavanje sadržaja i ponude stranica osobnim preferencijama ponovo je povučeno pitanje zadiranja u privatnost i stvaranja monopola što je primoralo Facbook da još jednom napravi reviziju kontrole privatnosti za korisnike.

Na lokalnoj razini najveći hrvatski teleoperater T-Mobile, imao je sredinom studenog poteškoće na mreži zbog, kako navode, buga koji je uzrokovalo neugodnosti za više od 2,5 milijuna korisnika kao i za druge operatere koji ovise o T-Comovoj infrastrukturi. Korisnici dva dana nisu mogli zvati ni primati pozive kako na matičnoj tako ni prema mrežama drugih operatera. Poteškoće na 2G i 3G mreži zahvatile su cijelo područje RH s time da su bile ograničene na glasovne usluge dok su SMS, MMS te mobilni internet ostali dostupni. U znak isprike, T-Mobile je svojim korisnicima kao nadoknadu omogućio 24 sata besplatnih razgovora nedugo nakon otklanjanja kvara.

2. Hakerski napadi

Napadi hakera na internet stranice nisu novost ali čini se da su razmjeri svake godine sve veći. Hakerska skupina Gnosis napala je u prosincu blogersku mrežu Gawker. Provala u bazu rezultirala je krađom i objavljivanjem više od milijun korisničkih imena i lozinki.  Popularna društvena mreža Twitter, usprkos početnim glasinama, nije hakirana ali je na kratko vrijeme bila žrtvom crva odnosno jednostavne skripte koja je prusmjeravala korisnike sa njihovih računa na stranice sa pornografskim sadržajem. Američki časopis “The Economist” nazvao je virtualne ratove “petom domenom ratovanja”. Zemlje poput Rusije, Irana i Sjeverne Koreje odavno ulažu u vojsku nove generacije sačinjenu od informatičkih stručnjaka. Da su svjetske sile prihvatile internet kao novo ratište svjedoče i hakerski napadi na WikiLeaks, stranicu na kojoj je objavljeno tisuće povjerljivih dokumenata State Departmenta. Odmazda je došla u vidu napada na servis PayPal te internet stranice kompanija Visa i MasterCard nakon što je PayPal suspendirao račun za donacije WikiLeaksu. Kineske vlasti pak, navodno stoje iza napada na kineske stranice Googlea zbog nepokoravanja pretraživača kineskim zakonima i cenzuri.

1. Izljev nafte u Meksičkom zaljevu

Izljev nafte u ocean prvenstveno je ekološka katastrofa. Pored 11 ljudskih žrtvi poginulih u eksploziji bušotine, uništenja ekosistema te nanesene štete turizmu i ribarstvu obalnih područja izljev preko 200 milijuna galona nafte svjedoči tehnološkoj nemoći i ogromnim propustima četvrte najveće svjetske korporacije.   British Petroleum inicirao je niz postupaka sanacije i zatvaranja podzemnog izvora: od podvodnih robota, pumpi, betonskog “zvona”, ubrizgavanja mulja, supertankera koji su čistili morsku površinu i praktički svih tehnoloških opcija koje su im bile na raspolaganju. Usprkos svemu, čišćenje Meksičkog zaljeva potrajalo je čak 3 mjeseca ostavljajući iza sebe nepovratnu ekološku štetu kao i golemi udarac na ekonomiju.