Odabirom talijanske ponude za projektiranje i gradnju novog terminala, Svjetska banka je razriješila enigmu oko manjkavosti u toj ponudi
RIJEKA Upravni odbor Svjetske banke u Washingtonu odobrio je izbor projektanta i graditelja novog kontejnerskog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali, te je potvrđena ponuda udruge talijanskih tvrtki, koje su za realizaciju projekta istaknule cijenu od 70,6 milijuna eura. O izboru joint venturea talijanskih tvrtki CO.ED.MAR., Grandi Lavori Fincosit, Impresa Costruzioni Giuseppe Maltauro i hrvatski Osijek Koteks sada se mora izjasniti Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka i to na sjednici koja se planira održati u prvoj polovici siječnja naredne godine nakon čega bi se moglo pristupiti i potpisivanju ugovora.
Iako su u međuvremenu održani izbori i formirana nova Vlada logično je očekivati kako to neće utjecati na odluku o izboru graditelja Zagrebačke obale. Novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina je i osobno sudjelovao u donošenju odluka vezanih uz ovaj natječaj kao član Upravnog vijeća Lučke uprave, te se u više navrata, jednako kao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, javno zalagao za izgradnju Zagrebačke obale. Prije nekoliko mjeseci Komadina je kazao kako Zagrebačka obala treba »održati kontinuitet rasta i razvoja Rijeke kao ozbiljne kontejnerske luke sve do izgradnje terminala na Krku«, pa je stoga jasno da se u ovom dijelu koncepcija razvoja luke neće bitno mijenjati, te preostaje izabrati najbolju ponudu i potpisati ugovor.
Svjetska banka je ovom odlukom razriješila enigmu oko manjkavosti u talijanskoj ponudi vezanih uz poštivanje procedure, koja se očito nije pokazala presudnom, pa bi sada najvažnija stavka morala biti cijena, a tu je talijanska ponuda bitno povoljnija od cijene njemačkog Strabaga, koji je tražio svotu od 88 milijuna eura. Neovisno o tome kada će biti potpisan ugovor o izgradnji 400 metara obale novog kontejnerskog terminala, neizvjesno je hoće li se na terenu početi graditi do kraja naredne godine, jer je nakon ugovaranja potrebno dodatno vrijeme za izradu projekta. Paralelno bi trebala biti nastavljena i procedura za izbor investitora, koji bi trebao osigurati izgradnju dodatnih 280 metara obale na terminalu u okviru javno-privatnog partnerstva.
Zagrebačka obala svakako se može okarakterizirati kao najkompleksniji dio Rijeka Gateway projekta, čija je realizacija više puta odgađana, te kasni oko pet godina u odnosu na prvotno zacrtane rokove, koji su probijeni nakon raskida ugovora o gradnji s japanskom tvrtkom Kajima. Zanimljivo je da ponuda talijanskih tvrtki također predviđa slične metode gradnje kakve su imali i Japanci, a riječ je o ugradnji kesona (ogromnih armirano betonskih blokova), te učvršćivanju tla injektiranjem betona i pilota. O uspjehu u realizaciji ovog ugovora i izgradnji Zagrebačke obale također direktno ovisi i izgradnja ceste D-403, koja bi trebala ići paralelno s gradnjom terminala.
