Velika Britanija: Najveći štrajk od 70-ih godina prošlog stoljeća

Štrajk i prosvjed - veliki test za Cameronovu vladu

Slavka Aničić

Samo u Engleskoj je bilo zatvoreno 60 posto škola te odgođeno 6.000 kirurških zahvata širom Velike Britanije. Ovo je najveći štrajk od »zime nezadovoljstva« 1979.



Zaposleni u javnom sektoru u Velikoj Britaniji održali su u srijedu jednodnevni štrajk zbog planirane reforme mirovinskog sustava, javljaju britanski mediji.


Sindikalni vođe ocijenili su da je ovogodišnji štrajk zaposlenika javnog sektora najveći štrajk od »zime nezadovoljstva« (1978./1979.), javlja BBC.


Dok su premijer David Cameron i oporbeni vođa Ed Miliband razmjenjivali optužbe, samo u Engleskoj je bilo zatvoreno 60 posto škola, te odgođeno 6.000 kirurških zahvata širom Velike Britanije, piše Guardian.




U Škotskoj je bilo zatvoreno 70 posto škola, u Walesu 80 posto škola, a u Sjevernoj Irskoj nije radilo 50 posto škola.  Ipak, prosvjedovala je tek četvrtina gradskih i općinskih službenika.


Glasnogovornik sindikata TUC, koji je koordinirao štrajk, u srijedu je izjavio da je oko dva milijuna ljudi sudjelovalo u štrajku širom Velike Britanije.


»Štrajku se odazvao golem broj ljudi, ovo je najveći štrajk ove generacije. Pitanje je kako je vlada uspjela izazvati tolik broj poštenih ljudi na štrajk po prvi put u njihovu životu?«, rekao je glasnogovornik TUC-a za Guardian.


Ravnatelji škola predvodili marš


Štrajk je počeo ubrzo još pretprošle noći, a među prvima su prestali raditi djelatnici jedne bolnice u Bristolu. Štrajk je pogodio škole, bolnice, aerodrome, luke, sudove, komunalne službe i vladine službe.


Stojeći u svojim odijelima i mantilima, s kravatama, ravnatelji škola su bili predvodnici  prosvjednog marša u središtu Londona, izvješćuje BBC-jeva repoterka Sarah Bell. Ovo je bio, naime, prvi put u zadnjih 112 godina da njihov sindikat NAHT štrajka.


Chris Hill, ravnatelj osnovne škole u Hounslowu potvrdio je da svi nastavnici njegove škole štrajkaju. »Nismo olako donijeli ovu odluku, no moramo zauzeti stav protiv mirovinske reforme«, tvrdi Hill za BBC.


Među tisućama okupljenih prosvjednika u središtu Londona bilo je i medicinsko osoblje koje štrajka prvi put od 70-ih godina prošlog stoljeća. »Ne radite dulje, ne plaćajte više da biste dobili manje«, »Svatko zaslužuje pristojnu mirovinu«, poručili su londonski prosvjednici noseći transparente i balone.


Policija sprječavala prosvjed


Štrajk koji su podržali svi veći sindikati je najveći test za koalicijsku vladu Davida Camerona koja želi uštedjeti novac tako da zaposlenima u javnom sektoru podigne starosnu granicu za odlazak u mirovinu za koju bi radnici izdvajali više.


Ako se usvoji postojeći plan mjera štednje, štrajkovi će se nastaviti u prvim danima sljedeće godine, najavio je čelnik sindikata Unison, Dave Prentis, a prenio je Reuters.


Scotland Yard je priopćio da je 37 prosvjednika uhićeno jučer ujutro zbog nereda u istočnom Londonu. Još četvero ih je u Londonu uhićeno zbog napada na policajce i posjedovanja oružja.


BBC-jev reporter Mike Seargent piše da je velik broj policajaca bio raspoređen na londonskom Trafalgar Squareu, što se može nazvati »sprječavanjem prosvjeda«.


Cameron: Štrajk bez učinka


Vlada je poručila da se štrajkom ništa neće postići i pozvala je na nove pregovore o najavljenim reformama, a sindikati tvrde da ministri nisu voljni pregovarati.


Premijer Cameron osudio je štrajk nazvavši ga »neodgovornim« i štetnim za gospodarstvo. Cameron je pokušao umanjiti značaj ovog štrajka nazvavši ga neuspješnim.


»Hitna pomoć funkcionira, nastojimo da promet na granicama bude što tečniji, a tek 18 od 900 burzi rada je zatvoreno«, tvrdio je u srijedu premijer, kako prenosi Guardian.


Laburistički čelnik Ed Miliband ponovio je pak u srijedu da ne osuđuje zaposlenike javnih službi, od nastavnika do medicinskih sestara, koji su se odazvali štrajku »jer osjećaju da ih je vlada stavila u nemoguću situaciju i odbijala pristupiti pravim pregovorima«.



– vlada želi da zaposlenici uplaćuju mjesečno veći doprinos za mirovine– vlast želi produljiti radni vijek zaposlenicima – vlada želi da radnici prihvate mirovinu zasnovanu na »karijernom prosjeku« plaće, a ne na zadnjoj plaći prema kojoj većina dobiva mirovinu danas– vlada tvrdi da je trošak financiranja mirovina javnog sektora neodrživ jer je životni vijek produljen– sindikalni vođe tvrde da ova reforma predviđa da zaposlenici plaćaju više i rade dulje za manje novca