RIJEKA Krajem rujna ove godine bankarski sektor bilježi čak 35,2 milijardi kuna nenaplativih ili tzv loših kredita, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. Budući da ukupni krediti bankarskog sektora krajem rujna iznose 287,9 milijardi kuna, udio loših kredita na kraju trećeg kvartala popeo se na do sada najviših 12,2 posto. Primjerice, tri mjeseca ranije (kraj lipnja), udio loših kredita u ukupnim bio je 11,9 posto, jer je ukupnih tada bilo 284 milijarde kuna, a loših 33,8 milijarde. Za usporedbu, podaci HNB-a o lošim kreditima s 31. prosincem 2007., dakle, praktički prije krize, kazuju da je ukupnih kredita tada bilo 222 milijarde kuna, od čega loših svega 10,7 milijardi kuna ili 4,8 posto. Ukupni krediti banaka povećani su dakle u tri godine i devet mjeseci za 30-ak posto, dok su loši krediti više no utrostručeni.
Prema sektorima, najbolji su platiše i dalje državne jedinice, čije je ukupno stanje kredita krajem rujna ove godine bilo 30,5 milijardi kuna, u čemu loših zanemariv udio od 0,2 posto. Krediti trgovačkim društvima iznosili su krajem rujna 118,3 milijardi kuna, u čemu je loših 19,9 posto. Ukupni pak krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 128,4 milijarde kuna, od čega je nenaplativih preko 10,9 milijardi kuna, pa je udio loših kredita stanovništvu povećan na 8,5 posto. Udio nenaplativih stambenih kredita premašio je 5 posto, hipotekarnih 23 posto, autokredita 3,8 posto, a »ostalih« kredita stanovništvu 11,9 posto.
U padu su i kartični krediti kojih je krajem rujna ukupno bilo 4,15 milijardi kuna, dok se udio loših u toj skupini popeo na 4,4 posto.
Analitičari očekuju da će loši ili nenaplativi krediti i dalje rasti, obzirom na ekonomsku situaciju, prije svega na tržištu rada.
