Kad svi odrade ono za što su plaćeni, tad rezultata ima, prokomentirao je dožupan vijesti o osnaživanju ugovora za izgradnju četvrtog broda za Šveđane u 3. maju i odobrenju restrukturiranja te tvrtke
– Čestitam menadžmentu 3. maja na svemu što čini jer pokazuju da još ima svijetlih primjera pokušaja spašavanja jedne važne djelatnosti. Kad svi odrade ono za što su plaćeni, tada i rezultata ima, rekao je Vujić.
Predstojnik Ureda Županije Branko Škrobonja upozorio je da Vlada ove godine nije osigurala nikakva sredstva županijama, gradovima i općinama za provedbu izbora za vijeća nacionalnih manjina, iako je u protekla dva izborna ciklusa osigurala novac za taj trošak na lokalnoj razini.
– Istina je, u zakonu piše da izbore financira regionalna i lokalna samouprava, ali sve dosadašnje manjinske izbore plaćala je Vlada, i to zadnji put iz EU sredstava. Zato smo ovoga puta mi u Županiji trebali iz rezerve izvući 830.000 kuna, a još 12 općina i gradova gdje su izbori održani, dodatnih 400.000 kuna. To je bio nepredviđen trošak za lokalne vlasti u PGŽ, upozorava Škrobonja. On je izračunao da je Vlada na ovaj način sebi na nacionalnoj razini uštedila oko 15 milijuna za manjinske izbore, ali je dodatno opteretila samoupravu.
Predstojnik ističe da je Vlada pogriješila i u tajmingu održavanja manjinskih izbora – usred ljeta, te je stoga odaziv ovoga puta bio i do 30 ili 40 posto slabiji nego prije četiri godine. Najbolji odaziv je bio u romskoj manjini u PGŽ – 23,4 posto, a najslabiji kod Slovenaca, svega 1,76 posto, što je čudno s obzirom da se radi o tradicioalno dobro organiziranoj manjinskoj zajednici. Škrobonja ističe i jedan apsurd.
– Kod pripadnika njemačko-austrijske manjine jedan čovjek je sam sebe izabrao – jedini se uspješno kandidirao, jedini je izašao na izbore i sam je sebe izabrao – kaže Škrobonja.
Upozorava da su izbori provedeni po popisu stanovništva 2001. godine, tako je upitna reprezentativnost izabranih u odnosu na današnje realno stanje.
Njihove su naknade relativno skromne, i iznose pet posto naknade vijećnika u Županijskoj skupštini, dakle svega oko 200 do 300 kuna mjesečno, i pritom ih se manjinski predstavnici obično odreknu u korist svojih manjinskih tijela, no i njih osiguravaju lokalni i regionalni proračuni, »a s obzirom koliko je slab odaziv i interes za manjinske izbore, pitanje je jesu li svi ti troškovi za društvo opravdani«, zaključio je Škrobonja.
