Fascinantna Nazorova aktualnost

Riječki lutkari pripremaju Velog Jožu u režiji Renea Medvešeka

Nela Valerjev Ogurlić

Nevjerojatno je koliko na pragu Europske unije Nazorova priča o divovima koji su se uspjeli osloboditi podsjeća na priču naših divova i divovskih vremena iz 90-tih



RIJEKA Početak rada na autorskom projektu »Veli Jože« Renea Medvešeka bio je povod  konferenciji za novinare u Gradskom kazalištu lutaka.


Prema riječima ravnateljice Zrinke Kolak Fabijan, upravo »Veli Jože« bio je prva predstava odigrana u zgradi kazališta 1961. godine, a novo uprizorenje Nazorovog djela na lutkarskoj sceni  očekuje se u rujnu.


Rene Medvešek već je surađivao s riječkim lutkarima realiziravši »Nadpodstolara Martina«, do danas najuspješniju predstavu ovog kazališta, a poziv na novu suradnju prihvatio je kao veliki izazov.– S Nazorom sam se susretao još na Akademiji i već kod »Medvjeda Brunde« silno me zaintrigiralo njegovo pismo.




Razmišljao sam da se u jednom trenutku pozabavim Nazorom i tad se pojavio poziv iz Rijeke da napravim nešto što je svakako dječji klasik, ali možda i više od običnog književnog teksta. »Veli Jože« je napisan 1907. godine, a Nazor ga je 1912. skratio i prilagodio za dječju knjigu, tako da se iduće godine navršava sto godina dječje verzije – podsjetio je Medvešek. 


Nazor zadjecu i odrasle


To predstavi daje dvostruki obljetnički karakter, a autor je najavljuje kao ansambl predstavu koja bi trebala komunicirati sa svim uzrastima, pri čemu će najveći izazov biti prilagoditi je djeci, a zadržati svu njezinu dubinu i aktualnost. 


– Aktualnost ovog teksta zbilja fascinira. Napisan je prije stotinu godina i nastao je iz duboke Nazorove potrebe da iznese nešto suštinsko o istarskom, pa i hrvatskom narodnom biću, jer se u njemu spominju i Dalmacija i uskoci.


Ta vječna borba protiv stranih, većih, nadmoćnih , bogatijih i pokušaj da se opstane na ovom prostoru podjednako je aktualan i danas, premda na posve drukčijoj razini. Mehanizmi kolonizacije i upravljana drugima bitno su se promijenili, postali su nevidljivi.


 Mi naizgled živimo u jednom uređenom, demokratskom europskom  sustavu, koji međutim u svojim kapilarama, u strukturama na kojima počiva, ima mehanizme pritiska i gospodarenja drugima – kazao je Medvešek dodavši:


–  Upravo je nevjerojatno koliko na pragu Europske unije ta priča o divovima koji su se uspjeli osloboditi podsjeća na priču naših divova i divovskih vremena iz 90-tih. Neki su se ljudi poput divova založili za određenu ideju i Hrvatska se doista uspjela osamostaliti, da bi nam se dogodilo nešto vrlo slično što i Joži i njegovoj subraći, danas kad se nalazimo u vremenu potpunog nepoimanja vlastite vrijednosti, nepoštivanja drugog, neshvaćanja biti tradicije i činjenice da je budućnost uvjetovana onime što smo prošli i što nas povezuje. 


Prokušana ekipa


Nazor je očito pisao o nečemu što pripada genu, mentalitetu, nečemu što prebiva u nama, a sudbina Velog Jože koji se u zadnji čas uspijeva otrgnuti letargiji, kao neki tračak nade ostaje i nama. Bit će veliki izazov progovoriti o tome kroz lutke, tako da i djeca uspiju naslutiti osnovnu misao o uzajamnoj vezi slobode i odgovornosti – zaključio je Medvešek. 


Vizualni identitet predstave riječima bit će nadahnut djelom istaknutog hrvatskog kipara Branka Ružića, a glazbu će raditi Matija Antolić, koji je – kako je podsjetila Kolak Fabijan – radio i glazbu za predstavu  »Gulliver u zemlji malih ljudi« s kojom je Gradsko kazalište lutaka lani otvorilo novu sezonu, započevši obilježavanje 50. obljetnice.


Taj autorski projekt Saše Anočića priskrbio je Kazalištu na SLUK-u 2011. čak pet nagrada.