Slovenija ovih dana gubi jedan od najvažnijih položaja što ih trenutačno Slovenci drže u institucijama Europske unije – položaj generalnog direktora za pravosuđe i unutarnje poslove u Europskom vijeću, na kojem je od 2004. godine Slovenac Ivan Bizjak.

Kako javljaju slovenski mediji, pozivajući se na izvore u Bruxellesu, već je donesena odluka o Bizjakovom prijevremenom umirovljenju, o kojoj je već obaviješten odbor stalnih predstavnika, u kojem je i predstavnik Slovenije.

Prijevremeno umirovljenje

Položaj generalnog direktora za pravosuđe i unutarnje poslove jedan je od osam takvih položaja u Europskom vijeću i drugi najvažniji slovenski položaj unutar EU, odmah nakon položaja povjerenika Europske komisije za okoliš, na kojem je slovenski povjerenik Janez Potočnik.

No za razliku od Bizjakova položaja, položaj povjerenika u Europskoj komisiji Sloveniji zajamčen važećim europskim ugovorom, po kojem svaka članica ima jednog povjerenika.

Zanimljivo, odluku o Bizjakovom prijevremenom umirovljenju donio je generalni sekretar Europskog vijeća Pierre de Boissieu, i to u trenutku kad i on odlazi sa svoje visoke dužnosti, na kojoj će ga zamijeniti Nijemac Uwe Corsepius.

Iako mandat generalnih direktora nije vremenski ograničen, uobičajeno je umirovljenje sa 65 godina, dok Bizjak ima deset godina manje.

Pa ipak, njegovo prijevremeno umirovljenje, tvrde u Bruxellesu, ne predstavlja njegovo disciplinsko sankcioniranje. Bizjaka, nekadašnjeg slovenskog ministra unutarnjih poslova i ombudsmana za ljudska prava, na sadašnju poziciju imenovao je Javier Solana, koji je 2004. bio generalni sekretar Europskog vijeća.

Prema neslužbenim informacijama, na toj poziciji naslijedit će ga njegov sadašnji zamjenik, Španjolac Rafael Fernandez-Pita y Gonzalez.

Odlaskom Bizjaka, Slovenci više neće imati položaj generalnog direktora, dok jedan Slovenac ostaje na nižem položaju zamjenika generalnog direktora, a trojica na još nižim direktorskim pozicijama.

Blokada Hrvatske

Nedvojbeno se radi o još jednom diplomatskom neuspjehu Slovenije u EU u kratko vrijeme, nakon što je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton lani u rujnu odbila sve slovenske kandidate za vodeće položaje u novouspostavljenoj europskoj diplomatskoj službi.

Slovenci su tada kandidirali za veleposlanička mjesta EU u Makedoniji i Albaniji. Analitičara su tada događaj interpretirali gubitkom ugleda Slovenije u EU, koja je prešla put od »najbolje učenice« do još jedne nesimpatične i problematične članice.

Tada je tom dojmu najviše pomogla sitničava i neeuropska slovenska blokada Hrvatske, kada je Ljubljana zbog svojih teritorijalnih opsesija spiskala većinu ugleda što ga je u protekla dva desetljeća strpljivo stjecala dosljedno prihvaćajući europske norme.

Sadašnji slovenski gubitak visoke pozicije u generalnom sekretarijatu u Europskom vijeću samo će osnažiti takve špekulacije.