ZAGREB Građevinska industrija pokupila je najviše novca iz Vladinog paketa pomoći gospodarstvu u kojem su poslovne banke i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) davali kredite tvrtkama koje su imale problema s likvidnošću.

Riječ je modelima A i A+ koji se provode od početka 2010., a po kojem je HBOR osiguravao 40 posto kredita dok su 60 posto davale banke. U prvoj verziji, po modelu A podijeljena su 594 kredita vrijedna 2,5 milijarde kuna, a čak 23,3 posto, oko 600 milijuna kuna, otpalo je na građevinarstvo, dok za model A+ po kojem je zasad podijeljeno 600 milijuna kuna u HBOR-u nemaju podatke o tome u kojim je granama novac završio jer se krediti još odobravaju.

Preživljavanje

Iz modela A građevinarstvo je pokupilo gotovo četvrtinu novca. Na poljoprivrednu, prehrambenu, tekstilnu, metalsku ili drvnu industriju otpalo je ukupno 41,6 posto kredita, odnosno oko milijardu kuna. Nakon toga slijedi trgovina, a takva raspodjela pokazuje da su HBOR i banke kreditirale one grane koje imaju najviše problema s plaćanjem obveza, što je i bio cilj projekta, koji je trebao popraviti likvidnost u gospodarstvu.

   No, građevina, trgovina i neke prerađivačke grane najveći su uteg i bankama, odnosno imaju najveće probleme s plaćanjem obveza prema tim financijskim institucijama, jer su banke u te industrije plasirale i najviše nenaplativih kredita. Odobravajući im dodatne kredite po modelu A i A+ banke su zapravo pomogle i sebi, jer su spašavale djelatnosti koje im najteže plaćaju obveze i dale su im mogućnost da prežive. Posebno je to izraženo u građevinskoj industriji gdje su banke i najviše izložene jer su kreditirale izgradnju stanova koji se sada ne prodaju i čije bi cijene, u slučaju propasti građevinskih tvrtki, sigurno padale a time bi se dodatno ugrozila i profitabilnost banka.

Drugi modeli

Na pitanje hoće li Vlada možda produžiti primjenu dva modela ili će izaći s nekim drugim modelom iz Ministarstva financija nismo dobili odgovor. U PBZ-u kažu da će slične programe podržati i da će u njima sudjelovati ako se nastave u budućnosti. Ta je banka, kako tvrde, dobila jednu trećinu kvota koje je dijelio HBOR, ili oko 1,65 milijardi kuna ukupnog kreditnog potencijala.

   Ukupni kreditni potencijal Erste banke, u obje verzije modela, je 820 milijuna kuna, od čega 491 milijun otpada na tu banku a ostatak su sredstva HBOR-a. Po modelu A Erste banka je odobrila 89 kredita, a po modelu A+ 36, dok se još 13 kredita trenutno razmatra.

   Poduzetnici su upoznati s modelom A, proces između banaka i HBOR-a je uhodan, tako da se s njegovim produženjem vjerojatno mogu postići puno brži efekti na gospodarstvo nego da se sad krene u razvijanje novih modela, kažu u Splitskoj banci.