ZAGREB  Europski čelnici načelno su pristali Grčkoj pružiti novi »paket spasa« koji će zamijeniti program zajmova, vrijednih 110 milijardi eura, što su joj prošle godine u svibnju odobrili Europska komisija, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska središnja banka (ECB).

No, Atena ne uspijeva ispuniti postavljene uvjete programa, proračunski manjak ne smanjuje potrebnom brzinom, a država je ostala bez novca jer je gospodarstvo i dalje u recesiji te su budžetski prihodi slabi.

Mjere štednje

Dodatna pomoć grčkom gospodarstvu dogovorena je u Beču, tijekom noći s četvrtka na petak, na sastanku ministara financija sedamnaest članica eurozone.

Za uzvrat, grčki dužnosnici obećali su provedbu dodatnih mjera štednje, teških 6,4 milijarde eura, te početak provedbe programa privatizacije od kojeg ukupno planiraju uprihoditi 50 milijardi eura.

Novi plan pomoći Grčkoj trajat će tri godine, godinu duže nego što je bilo predviđeno prošlogodišnjom shemom, no njegove pojedinosti još nisu poznate.

Grčki mediji objavili su jučer da će vrijednost novog paketa biti oko 85 milijardi eura, od čega će između 30 i 40 milijardi doći kroz zajmove EU-a i MMF-a, a ostali dio namirit će se »mekim restrukturiranjem« dugova grčkog privatnog sektora, što vjerojatno znači dvogodišnju odgodu dospjelih otplata.

U svakom slučaju, novca bi trebalo biti dovoljno da pokrije grčke potrebe zaduživanja zbog otplate 330 milijardi eura državnog duga u ovoj i idućoj godini.

Više od 13 milijardi eura u »kešu« Vlada treba odmah, kako bi namirila sva proračunska davanja.

Strogi uvjeti

Detalji novog programa trebali bi biti poznati do 20. lipnja, kada će financijski ministri eurozone i službeno potpisati novi sporazum s Atenom.

Grčki premijer George Papandreou jučer je u Luksemburgu predstavio nove mjere štednje i plan privatizacije državne imovine čelniku eurogrupe, Jean-Claude Junckeru koji je najavio da će se »novi program kredita odobriti pod strogim uvjetima«.

Svoj pristanak na plan trebaju dati i MMF i ECB. MMF je prošlog tjedna zaprijetio obustavom isplate dijela prošlogodišnjeg paketa pomoći – tranše kredita vrijedne 12 milijardi eura zbog toga što Grčka ne može garantirati solventnost tijekom idućih 12 mjeseci.

Čelnici ECB-a do sada nisu bili oduševljeni idejom o novom spašavanju Atene jer se boje da bi gubici grčkih zajmodavaca mogli izazvati novu krizu eurozone.