U manje od pola godine slovenski premijer Borut Pahor i po drugi je put doživio katastrofalan referendumski poraz: prvi put krajem prošle godine kada je na referendumu srušen već doneseni zakon o javnom radio-televizijskom servisu, a drugi put u nedjelju, kada su Slovenci na referendumu odbili zakon o malom zapošljavanju, što ga je parlament prihvatio još prošle godine, također na inzistiranje Pahorove vlade.

Vladajuća koalicija doživjela je na referendumu uvjerljiv poraz.

Protiv zakona o »oporezivanju studenata«, kako zakon koji »uvodi red« u područje povremenog, studentskog i umirovljeničkog rada pojednostavljeno nazivaju u slovenskim medijima, izjasnilo se više od 80 posto slovenskih birača.

Za Pahora je još možda i bolnije da se referendumu odazvao relativno velik broj birača, veći nego na ranijim referendumima, no njegov prijedlog svejedno je »pokopan«.

Skupe reforme

Riječ je o važnom zakonu iz Pahorovog »reformnog paketa«, a zbog njegovog odbijanja ni sam Pahor u svojoj prvoj reakciji nije skrivao da je neuspjeh zakona,  neuspjeh njegove vlade.

»Ljudi nisu glasali samo protiv zakona, nego su se izjašnjavali i o radu vlade, o tome nema nikakve dvojbe«, kazao je razočarano Pahor obećavajući, međutim, kako ni ubuduće neće povlačiti poteze kojima bi se svidio ljudima, nego će do kraja svog mandata ustrajati na reformnom kursu.

Nakon posljednjeg referendumskog poraza, međutim, to mu neće biti nimalo jednostavno dok pozitivno mišljenje o radu njegova kabineta ima još samo 18 posto Slovenaca.

Opozicija koju predvodi bivši premijer Janez Janša svrstala se uz sindikalno-studentski blok koji se protivio Pahorovom zakonu o malom zapošljavanju.

Nakon referenduma ne pljušte samo zahtjevi za ostavkom ministra rada Ivana Svetlika, koji je formalno nadležan za zakon o malom zapošljavanju, nego i cijele Pahorove vlade.

Referendum je opoziciji siguran znak da je Slovenija spremna za prijevremene izbore.

Pravi test za Pahora i njegovu vladu tek slijedi. Za nekoliko tjedana Sloveniju čeka još ozbiljniji referendumski test – referendum o mirovinskoj reformi – o kojem doista ovisi program financijske stabilizacije Slovenije, a time i budućnost Pahorove vlade.

Odbijanjem mirovinske reforme, koja prag za odlazak u mirovinu podiže na 65 godinu starosti, slovenski birači potvrdili bi kako doista nisu svjesni situacije u kojoj se država nalazi i nužnosti radikalnih reformi, kako je to ovih dana često upozorava sam premijer Pahor. 

Klub bogatih ili…

Mirovinska reforma jedan je od preduvjeta da se Slovenija pridruži njemačko-francuskom paktu za stabilnost eura, jer se slovenska javna potrošnja do 2015. mora uklopiti u stroge kriterije što ih diktiraju Angela Merkel i Nicolas Sarkozy.

Priključenje Slovenije njemačko-francuskom vlaku Pahorov je strateški cilj, zbog čega mirovinskom reformom planira još ove godine planira uštedjeti 250 milijuna eura.

Bez mirovinske reforme nema ni stabilizacije slovenskih javnih financija, a to pak znači da će za isti iznos morati biti skresani izdaci na ostalim stavkama, najvjerojatnije plaće u javnom sektoru.

Umjesto ukrcavanju na njemačko-francuski vlak, što ga je Pahor obećava Slovencima – čime bi se Slovenija pridružila odabranom klubu najbogatijih i najuspješnijih zemalja EU – Slovenija je sve bliže zahuktalom portugalsko-irsko-grčkom vlaku.

Vodeći slovenski ekonomisti slažu se kako je mirovinska reforma neizbježna, premda će se i predstojeća referendumska kampanja vjerojatno pretvoriti u ogorčeni okršaj vlade i opozicije. Janša je već poručio kako je slovensku konkurentnost moguće poboljšati i bez mirovinske reforme.