Nije dobro da djeca odustanu od interneta – internet ima puno svojih pozitivnih strana. Edukacija djece i roditelja olakšat će njihovo snalaženje u virtualnom svijetu
Zlostavljanju putem interneta, odnosno društvenih mreža, i mobitela, izloženo je gotovo pet posto hrvatskih osnovnoškolaca.
Kod žrtava nasilja, utvrdilo je istraživanje, najčešće se javljaju osjećaji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u školu
Zanimljivo je da nasilje putem novih tehnologija, ili cyberbullying, više od petine učenika smatra puno ozbiljnijim od onog u stvarnome životu, dok ih gotovo polovina smatra da žrtve elektroničkog nasilja to postaju bez nekog posebnog razloga.
Alarmantni su to podaci UNICEF-ova istraživanja provedenog tijekom prošle godine u 23 osnovne škole, u kojem je sudjelovalo više od osam tisuća djece i roditelja, te gotovo tisuću učitelja.
Cyberbullying je oblik višestruko slanih poruka putem interneta ili mobitela kojima se želi povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način nekoga oštetiti. Najčešći oblici ovakvog nasilja događaju se na socijalnim mrežama, posebice facebooku te SMS porukama.
Kod žrtava nasilja, utvrdilo je istraživanje, najčešće se javljaju osjećaji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u školu, kao i gubitka koncentracije. Djeca se na različite načine nose s elektroničkim nasiljem, a najčešće pričaju s prijateljima ili roditeljima te ignoriraju zlostavljanje i izbjegavaju internetske stranice na kojima ih zlostavljaju. Međutim, to ih u pravilu ne sprječava da koriste internet.
– Dobiveni rezultati ukazuju na paradoks; najviše nasilja događa se na facebooku i drugim socijalizacijskim stranicama, premda su one stvorene zato da bismo se družili i uspostavljali kontakte – smatraju UNICEF-ovi istraživači.
Nove mogućnosti
Istraživanje je, također, ukazalo na to da bi gotovo polovina ispitane djece pokušala zaustaviti nekakav slučaj elektroničkog nasilja u školi, ali zanimljiv je podatak da ih gotovo 25 posto smatra da se zlostavljač koji nekoga zlostavlja putem interneta, a ne izravno, lakše izvuče, jer nitko ne zna njegov pravi identitet.
Istraživanje »Tića« bavilo se samo jednim segmentom dječjeg korištenja interneta, a riječ je o nepoželjnom seksualnom sadržaju
Djeca u Hrvatskoj ne zaostaju za svojim vršnjacima u svijetu kad govorimo o utjecaju suvremene tehnologije na svakodnevni život; čak 96 posto njih posjeduje mobitel i računalo, dok ih 85 posto ima i pristup internetu, od čega se polovina koristi internetom svaki dan. Stoga ne iznenađuje podatak, navodi se u UNICEF-ovom istraživanju, da su djeca u korištenju računala i interneta spretnija i vještija od odraslih, uključujući i svojih roditelja.
– Činjenica je da je vršnjačko nasilje, odnosno bullying u porastu, što pokazuju i rezultati novog istraživanja provedenog među riječkim osnovnoškolcima – navodi ravnateljica riječkog Doma za dnevni boravak djece »Tić« Tamara Žakula Desnica.
Publika i svjedoci su mnogobrojni i mogu se dodatno multiplicirati kako se poruke šalju na više adresa. Nasilnici se mogu skrivati iza anonimnosti, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti kod žrtve, koja ne može pobjeći niti se sakriti.
Ovakvo je nasilje stalno prisutno, kaže Žakula Desnica, čija se ustanova bavi stručnim tretmanom zlostavljane i zanemarene djece.
Osjećaj nesigurnosti
U »Tić« se najčešće ne dolaze djeca koja su isključivo žrtve elektroničkog nasilja, već, pojašnjava Žakula Desnica, o pojavama cyberbullyinga doznaju u razgovoru s djetetom koje je bilo izloženo »klasičnom« vršnjačkom nasilju.
– Žrtve su obično uz vršnjačko nasilje bile izložene i cyberbullyingu. U praksi se nismo susreli s djecom koja su na tretman došla isključivo zbog elektroničkog nasilja, već je obično bio prisutan neki drugi glavni oblik nasilja. Djeca doživljavaju cyberbullying jer su nove tehnologije tako raširene. No, za žrtvu izloženu fizičkom nasilju vrlo je uznemirujuća činjenica da je pritom bila snimana mobitelom – kaže Žakula Desnica.
Istraživanje koje je »Tić« proveo 2006. godine na 2.072 učenika petih i osmih razreda 23 riječke osnovne škole, pokazalo je da je prosjek dobi u kojoj djeca počinju koristiti internet još prije pet godina bio deset godina.
– Učenici petih razreda počeli su koristiti internet već s devet godina, a osmaši s 11, iz čega je vidljivo da današnja djeca u sve mlađoj dobi surfaju. Još 2006. godine vidjeli smo da 99 posto djece koristi računalo, a među ispitanima njih čak 84 posto imalo je iskustvo korištenja interneta. Današnja djeca imaju drugačiji pristup prema tehnologiji, jer korištenje interneta im je sasvim normalno, praktički su se rodili s time i normalno im je na taj način komunicirati s vršnjacima – kaže Žakula Desnica.
Strah od nepoznatog
Međutim, nije dobro da djeca odustanu od interneta, jer bitno je naglasiti da internet ima jako puno pozitivnih strana
Svi ovi podaci dokazuju da je problem sigurnosti djece na internetu prisutan. Činjenica je da je dio roditelja informatički pismen, ali s druge strane dobar dio njih nije upoznat s internetom. Kod tih roditelja treba riješiti strah od nepoznatog, ali i strah od svih potencijalnih rizika koji postoje na internetu, kaže ravnateljica »Tića«.
Međutim, UNICEF-ovo je istraživanje pokazalo da roditelji često razgovaraju s djecom o opasnostima korištenja internetom, ali se rijetko koriste filterima, programima i drugim načinima kontrole, iz čega zaključuju da je korisno poučavati roditelje o ovakvoj mogućnosti zaštite. S time se slaže i Žakula Desnica.
– Ono što je s našeg aspekta vrlo bitno je da se mijenja odgojna uloga roditelja, jer oni moraju razumjeti što im djeca rade na internetu, koji rizici postoje, a i sami se moraju uključiti u te aktivnosti. S pozicije roditelja bitno je reći da djeca korištenjem modernih tehnologija i novih oblika komunikacije odrastaju u virtualnom svijetu, koji se znatno razlikuje od onog u kojem su odrastali i kojeg poznaju njihovi roditelji.
Odgojna uloga roditelja automatski postaje složenija. Međutim, nije dobro da djeca odustanu od interneta, jer bitno je naglasiti da internet ima jako puno pozitivnih strana. Promovirajući pozitivnu stranu interneta, potrebna je edukacija djece i roditelja o opasnostima i načinima samozaštite djece prilikom korištenja računala. Internet je jednostavno postao dio svakodnevice, a potencijalne je rizike potrebno svesti na najnižu moguću mjeru – napominje Žakula Desnica.
