Kreatori hrvatske gospodarske strategije, odnosno institucije i osobe odgovorne za kreiranje mjera i cjelokupnog okruženja za privlačenje investicija konačno se trebaju zapitati: zašto Srbija, a ne Hrvatska, ističe Dražen Pehar, član Uprave Asseca
Upravo kad su se u Vladi razmahali pričama o dovođenju velikih IT investitora, u srbijanskim je medijima osvanula vijest kako Inđija traži čak 2.500 IT stručnjaka.
Srbijanski mediji navode da će indijski IT developer Embassy Group započeti izgradnju tehnološkog parka u Inđiji, navodi se ulaganje od 60 milijuna eura koje će u dogledno vrijeme stvoriti dvije milijarde dolara vrijedan izvoz…
A što o tome misle domaći IT stručnjaci kao i poduzetnici, te kakvo je stanje u sektoru, pitali smo nekoliko upućenih sugovornika. Treba li, zbog priče iz susjedstva, Hrvatska strahovati zbog odljeva IT kadrova?
– Ne mislim da se hrvatske IT tvrtke trebaju bojati odljeva kadrova, ali mislim da se kreatori hrvatske gospodarske strategije, odnosno institucije i osobe odgovorne za kreiranje mjera i cjelokupnog okruženja za privlačenje stranih, ali i domaćih investicija konačno trebaju zapitati: zašto Srbija, a ne Hrvatska, poručuje Dražen Pehar, član Uprave Asseca SEE (South Eastern Europe) te predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska (riječ je o najjačoj tvrtki u regiji po prihodima od prodaje softvera i IT usluga). Pehar smatra da Hrvatska ima kvalitetne IT stručnjake ali upozorava i da kriza još uvijek traje.
Poželjan sektor
– Nas je kriza potaknula da intenziviramo napore u prodaji naših rješenja izvan Hrvatske, a rezultati cijele naše grupe su u skladu s očekivanjima, pogotovo imajući u vidu još uvijek prisutnu krizu u ovoj regiji, ističe on.
Marina Čizmar, v.d. direktora Centra za informatiku i statistiku u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) tvrdi da Hrvatska nije jedina koja se treba bojati odljeva kvalitetnih kadrova.
Odnos prema informatičkoj tehnologiji u Hrvatskoj je prigodničarski – Lucijan Carić
– Mislim da je ipak primarno okrenuti se jasnoj artikulaciji vlastitih mogućnosti i ne trebamo gubiti vrijeme na tugu što ‘susjed gradi novu kuću’. Na naše pitanje zašto već nismo ili ne gradimo svoju silicijsku dolinu, ona odgovara:
– Razlog je nepostojanje niza preduvjeta. Pred nama je definiranje sadašnje snage IT industrije, njezinih izvoznih potencijala, komparativnih prednosti ili nedostataka poslovanja u Hrvatskoj, potencijala u stvaranju nove dodane vrijednosti…
U svakom slučaju pozitivno je da je IT prepoznat kao poželjni sektor. Moramo prihvatiti i činjenicu da imamo nedostatak radne snage u tom području, a cijena rada je problem koji svakako treba uzeti u razmatranje, upozorava Čizmar, koja poput Dražena Pehara smatra da Hrvatska ima IT stručnjake koji uspješno konkuriraju svjetskim.
– Potvrda za to su Hrvati zaposleni na istaknutim pozicijama u najznačajnijim svjetskim IT korporacijama. Važno je napomenuti da i male hrvatske tvrtke i njihovi projekti uspješno konkuriraju na svjetskom tržištu. Iako je činjenica da nam nedostaje IT stručnjaka s optimizmom možemo gledati na naše mlade, inovativne, motivirane i stručne kadrove, ističe Čizmar.
Prema njezinim riječima, kriza još uvijek djeluje na IT sektor i nema jasno izmjerenih temeljnih pokazatelja koji bi upućivali na veliki optimizam.
Razvijati inkubatore
– Potencijal leži u malim i srednjim IT tvrtkama kojima treba pružiti poticanje specijalizacije i okrupnjavanje, kaže ona navodeći da upravo njima najviše treba ulaganje u daljnji razvoj i to uz pomoć investicijskih fondova, aktiviranja strateških razvojnih projekata unutar državne uprave uz planiranje dugoročnih poslova koji mogu biti oslonac daljnjeg razvoja.
– Potrebno je poticati novo zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova bez radnog iskustva, formirati IT inkubatore, osnivati nove i informatičkih tvrtki, davati olakšice, navodi Marina Čizmar. Lucijan Carić, IT stručnjak i osnivač tvrtki (Qubis i Sophos) također upozorava na stanje u sektoru.
– Odnos prema informatičkoj tehnologiji u Hrvatskoj je prigodničarski i ta se tema zapravo poteže kao nekakav as iz rukava koji bi trebao fascinirati široke slojeve koji o informatici i informatičkom razvoju znaju jako malo, kaže Carić.
– Hrvatska nikada nije sustavno ulagala u razvoj niti jedne grane industrije, pa tako ni informatika tu nije iznimka. Isto tako nije sustavno ulagano u privlačenje stranih investicija, bar ne onih koje bi osiguravale razvoj i proizvodnju, bez obzira da li se radi o proizvodnji fizičkih proizvoda ili nematerijalnih dobara kao što su softver i usluge. Investicije se ne privlače otvaranjem tehnoloških parkova, ‘darovanjem’ otoka ili zemljišta.
Takve inicijative eventualno mogu biti samo jedan element cjelokupne ponude koju prvenstveno određuju stanje pravne države, tržište i regulacija tržišta rada, stabilnost legislative i infrastruktura. Uvjeti koji su pogodni za ulagače razvijaju se godinama, a ne stvaraju se jednim zamahom čarobnog štapića, poručuje Carić.
