Zgrade bi se ponudile u najam, mjesečne stanarine pokrile bi ratu kredita investitora, a unajmljivači bi po isteku ugovora dobili mogućnost otkupa stana
Iako neki smatraju da je tema oko gomile neprodanih stanova u novogradnjama na Viškovu već »passe«, činjenica je da ih još uvijek ima i da problemi za tamošnje graditelje nisu iščezli. Investitorima aktualno vrijeme nimalo ne ide na ruku jer slabo se i teško prodaju i kudikamo atraktivnije nekretnine s također solidnim cijenama. A goleme kreditne rate stižu svaki mjesec, banke ne znaju za oprost ni odgodu, iako se još uvijek ne usuđuju pretjerano ulaziti u složene i rigorozne ovršne postupke. No, odgovarajući svojedobno na anketu Hrvatske gospodarske komore koja je propitivala među svojim članicama svježe ideje za pomoć investitorima neprodanih stanova, agencija za nekretnine Consensus iz Rijeke predložila je zanimljiv koncept.
Propali pokušaji
– Takve bi se zgrade mogle ponuditi u najam na dvije do pet godina, gdje bi zbrojene mjesečne stanarine mogle pokriti ratu kredita investitora. Pogodnost za unajmljivače bi bila ta da po isteku ugovora o najmu dobiju mogućnost otkupa stana za cijenu umanjenu za iznos dotada plaćane stanarine. Dakle, investitor bi nakon nekoliko godina konačno prodao stanove i do tada bi mogao podmirivati kreditne obveze, a kupac koji možda nije u mogućnosti uložiti sada u nekretninu, mogao bi dobiti željenu vremensku odgodu, s time da mu stanarina koju do tad uplaćuje ne »propada«, nego je uključena u finalnu cijenu stana, pojašnjava nam vlasnica Consensusa Novella Bačinović. Ovakav model i nije neka velika novost u poduzetništvu jer se nešto slično već duže vrijeme primjenjuje u zemljama zapadne Europe, primjerice u Nizozemskoj, a bilo je pokušaja i u Hrvatskoj. Naime, početkom 2009. godine ovakav je koncept isprobavala na zagrebačkom tržištu agencija Eurointerijeri, no iako je interesa bilo, sve se skupa pokazalo gotovo neupotrebljivo u hrvatskim uvjetima.
– Problem je bio u investitorima jer ukoliko bi dali neprodane stanove u najam, dužni su istog trenutka državi platiti povrat poreza. Mnogi to nisu bili u stanju, tim više što zapravo nema nikakve garancije da će se tako iznajmljeni stan u konačnici otkupiti, pa im je to bilo neisplativo. No, kupci su bili iznimno zainteresirani, javljalo se po pet njih dnevno za dodatne informacije i iako to više ne radimo, još uvijek imamo upite na ovu temu, svjedoči Diana Perger iz zagrebačkih Eurointerijera.
Problem hipoteke
Ona je dodala kako su imali ponude na jednogodišnje ugovore o najmu, ali neophodnost je bila da investitor nema upisanu hipoteku na predmetne stanove i da se općenito radi o ozbiljnim poduzetnicima, koji u zgradi s većim brojem stanova nisu uspjeli naći kupca za »tu-i-tamo« neki stan. Nažalost, ovakvih primjera – koji imaju za porez i nemaju hipoteku na izgrađeno – na Viškovu praktički nema.
– Onaj tko je bio imalo ozbiljan »igrač«, izišao je iz te priče s prodajom stanova na Viškovu još 2008. godine. No, investitori koji su ulazili u projekte s možda 20 posto vlastitog kapitala, a za ostalo podizali kredit uglavnom su ostali u problemu. To su ulagači koji su u startu paralizirani hipotekama i zbog toga ne mogu kontrolirati cijeli proces iako su formalni nositelji projekta. Za ovakav koncept najma s idejom kasnije kupnje naši investitori nisu bili spremni, nisu ga razumjeli, niti su htjeli planirati na duge staze jer svi su željeli okrenuti veliki novac u godinu dana, tumači vlasnik agencije za nekretnine Lider plus Igor Mandžurov.