Fondovi će imati na raspolaganju dvije milijarde kuna, od čega će polovinu novca osigurati Vlada tijekom pet godina. Fondovi rizičnog kapitala prikupljaju slobodan kapital na tržištu, a onda ga ulažu u projekte od kojih očekuju znatnu dobit
Fondovi rizičnog kapitala dobro će doći onim poduzećima koja imaju privlačne poslovne projekte, a nemaju novcaGoogle i Microsoft brzo su izrasli u svjetski poznate tvrtke, iako njihovi pokretači u početku nisu imali dovoljno kapitala koji bi financirao njihove inovatorske ideje. Možda tih tvrtki danas ne bi bilo da za svoj razvoj nisu dobile potporu iz fondova rizičnog kapitala. Oni u zapadnom svijetu već desetljećima ulažu u rizične i inovatorske projekte, a u Hrvatskoj su gotovo nepoznati.
Ta će se praznina popuniti već na proljeće, kada bi s prvim ulaganjima trebali početi i hrvatski fondovi rizičnog kapitala, koji su u povojima. U Hrvatskoj postoje dva društva za upravljanje takvim fondovima: Quaestus Private Equity, koji se povezuje s bivšim ministrom financija Borislavom Škegrom, te Nexus Private Equity Partneri. No, nedavno su osnovana još četiri: Alternative, Honestas, Prosperus Invest i GEM Mediteran Adriatica.
Lista “pacijenata”
Naime, Vlada je iznimno zainteresirana za pomaganje rada tih fondova, jer je svjesna da se potrošio dosadašnji model razvoja Hrvatske, temeljen na investicijama iz državnog proračuna. Izlazak iz krize, tvrde u Banskim dvorima, moguć je ponajprije privlačenjem i poticanjem privatnih investitora u gospodarstvo.
Fondovi rizičnog kapitala dobro će doći onim poduzećima koja imaju privlačne poslovne projekte, a nemaju novca. Ti fondovi prikupljaju slobodan kapital na tržištu, a onda ga ulažu u projekte od kojih očekuju znatnu dobit. Međutim, zbog spomenutog rizika fondovi imaju pravo sudjelovanja u upravljanju tim tvrtkama i u određivanju njihove strategije.
– Prva konkretna ulaganja u tvrtke očekujemo u drugom tromjesečju. Tijekom 2010. zaprimali smo ponude za projekte i radili listu »pacijenata«, ali u konkretne operacije nismo ulazili, jer nismo mogli potpisivati ugovore, kaže Vjenceslav Terzić, direktor fonda Quaestus, ne želeći reći kamo će ulagati, jer se radi o poslovnoj tajni.
– Očekujem da će naša ulaganja biti više usmjerena u dokapitalizaciju tvrtki, a manje u njihovu kupnju, dodao je Marko Makek, član uprave Nexusa. Makek je optimist i vjeruje da će se injekcije kapitala iz fondova isplatiti svima – i ulagačima, i tvrtkama.
U suradnji s bankama, u Vladi se radi na promjeni uvjeta za kreditiranje investicija u poduzećima prema »modelu B«, potvrdio je Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, dodavši da će nadležni objaviti detalje kad promjene budu završene. U skladu s politikom Vlade, HBOR će ove godine također snažnije poticati investicije.
– Tijekom 2010. godine HBOR je kreditirao gospodarstvo s više od šest milijarda kuna, a 2011. planiramo 25 posto veći iznos. Pritom, dvije trećine HBOR-ovih kredita 2010. plasirano je u likvidnost poduzeća, a samo trećina u investicije, pa državna razvoja banka sada želi taj odnos postupno preokrenuti, najavio je Kovačev.
Život modelu C
To nije velik novac za gospodarstvo, ali stvar je tek na početku, rekao nam je jedna promatrač koji radi za fondove. Ako oni pomognu opstanku ili razvoju barem nekoliko poduzeća, kaže, moći će se reći da su opravdali svoju svrhu.
Kad počnu raditi fondovi rizičnog kapitala, oživjet će i Vladin »model C« za poticanje investicija u Hrvatskoj. Banski dvori su početkom prošle godine najavili tri modela za pomoć gospodarstvu u oporavku iz krize. Donekle je zaživio samo »model A« kojim se uz pomoć HBOR-a i poslovnih banaka kreditira likvidnost poduzeća, a plasirano im je 1,9 milijarda kuna, uz »samo« 4 do 5 posto kamata. »Model B«, namijenjen za kreditiranje investicija u gospodarstvu potpuno je podbacio, a na »model C« gotovo se zaboravilo. Poduzeća za »model B« nisu pokazala nikakvo zanimanje, što potvrđuje dubinu krize u Hrvatskoj. Poduzetnicima je glavna briga kako da prežive krizu, a u svoj razvoj slabo investiraju, dobrim dijelom zbog preskupih kredita poslovnih banaka.
