Uoči primanja u članstvo njemačke akademije znanosti, prof. Jonjić saznao je da je njegov projekt dobio preporuku za financiranje Europskog istraživačkog vijeća
RIJEKA Profesoru Stipanu Jonjiću rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je upriličio prijem u povodu njegova primanja u članstvo Leopoldine, njemačke akademije znanosti, a samo dan ranije dobio je obavijest Europskog istraživačkog vijeća da je njegov projekt dobio izuzetno pozitivne ocjene recenzenata u finalnom krugu evaluacije. Prijedlog projekta »Strengthening adaptive immunity via innate immunity: enhancing the CD8 T cell response by using the NKG2D ligand expressed in a herpesvirus vector« (Jačanje stečene imunosti putem prirođene imunosti: poticanje imunološkog odgovora posredovanog CD8 limfocitima T korištenjem liganda NKG2D ispoljenog putem herpesvirusnog vektora), prijavljen je na natječaj ERC-2012-AdG Europskog istraživačkog vijeća (European Research Council – ERC) za iskusne istraživače (Advanced Grant).
Važne spoznaje
– U dopisu koji mi je uputilo Europsko istraživačko vijeće navodi se da je projekt temeljem dobivenih ocjena recenzenata dobio preporuku za financiranje te ću za nekoliko dana biti upućen na daljnje korake potrebne radi sklapanja ugovora o financiranju. Predloženi projekt će se, po uspješnom okončanju pregovora i potpisivanju ugovora, provoditi na Zavodu za histologiju i embriologiju te u Centru za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u razdoblju od pet godina te će biti financiran u ukupnom iznosu od 1.754.897 eura, kaže prof. dr. Stipan Jonjić.
Profesor Jonjić kaže kako za početke svog istraživačkog rada još u studentskim danima mora zahvaliti profesorima Šimi Vlahoviću i Danielu Rukavini.
– Za vrijeme studija stalno sam bio u laboratoriju i nešto istraživao. Proteklih 30 godina zajedno sa svojom istraživačkom grupom bavio sam se jednom i istom tematikom: istraživanjem odnosa virusa i domaćina na temu imunološkog odgovora. Napadali smo tu temu iz raznih kuteva, sve do eksperimenata »in vivo«. Postigli smo međunarodnu prepoznatljivost po broju citata, radova, istraživanja, ali, što je najvažnije, i po ljudima koji su radili i rade u grupi. Kod profesora Kazinovskog naučio sam da je znanost univerzalna i ako je vaš rad međunarodno prepoznat nije važno radite li u Rijeci, San Franciscu, ili Beogradu. I dalje ću se sa svojim ljudima truditi raditi vrhunsku znanost, a rektoru i svima na Sveučilištu zahvaljujem na podršci i pomoći, kaže prof. Jonjić.
Ideja predloženog projekta zasniva se na nedavnom otkriću Jonjićeve istraživačke grupe, koje pokazuje da citomegalovirusni vektor koji sadrži ligand za imunološki receptor NKG2D može osnažiti specifični protektivni odgovor posredovan limfocitima T.
– Projekt će rezultirati važnim spoznajama o kompleksnim interakcijama virusa i stanica, a od posebne je važnosti veliki potencijal projekta za razvoj esencijalnih otkrića u istraživanju virusnih cjepiva, dodaje prof. dr. Jonjić.
ERC Advanced Grants omogućuju provedbu nekonvencionalnih, visokorizičnih znanstvenih projekata iskusnim istraživačima bilo koje nacionalnosti i dobi. Otvoreni su istraživačima iz svih područja znanosti, a temeljni kriterij evaluacije je znanstvena izvrsnost. Radi se o izuzetno kompetitivnim natječajima, na kojima je prolaznost tijekom prethodne četiri godine varirala između 13,5 i 16,1 posto.
Dva »zločina«
Rektor Lučin čestitao je profesoru Jonjiću, ističući da su svi na Sveučilištu jako ponosni na njegove sjajne uspjehe. Rektor je ironično primijetio da je prof. Jonjić počinio »dva zločina«.
– Prvi zločin je taj da je primljen u njemačku akademiju znanosti, s 360-godišnjom tradicijom, koja među 1.400 članova iz brojnih zemalja ima i 140 nobelovaca, iako ga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dvaput odbila primiti u članstvo. Drugi je »zločin« jednako »vrijedan«, a to je prihvaćanje njegova granta za Europsko istraživačko vijeće u području ideja. Radi se o praktički najboljem i najprestižnijem što jedan znanstvenik može ostvariti u Europi. To je još jedan koračić, pa Jonjića možda jednog dana i prime u HAZU, kaže rektor Lučin.
Rektor se prisjetio početaka znanstvenog puta prof. Jonjića kad su zajedno na Medicinskom fakultetu odlučili raditi monoklonska protutijela.
– U to vrijeme radilo se o vrlo naprednoj tehnologiji, samo nekoliko godina ranije za to se dobilo Nobela. Danas smo u stanju napraviti protutijela za cijeli virusni genom. Poruka je da kad se nešto hoće, uvijek se može. Za to se treba boriti, a Jonjić je pravi primjer kako se to treba raditi. Pozivam sve iz nove generacije istraživača na Sveučilištu da se potrude, jer Jonjić je pokazao da se može, dodaje rektor.
