Fuele: nema temelja za odgodu ulaska Hrvatske u EU

"Za one koji kažu da je naše izvješće o monitoringu bio poziv za buđenje rekao bih da jest, ali ne poziv za medije, ne za parlamente nekih zemalja članica. Bio je to poziv za Hrvatsku", rekao je Štefan Fuele u Pragu

PRAG – Ne vidim temelja za odgodu ulaska Hrvatske u EU niti ima potrebe da se razmišlja o odgodi, izjavio je u ponedjeljak u Pragu europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele, u vrijeme kada njemački mediji i neki utjecajni političari ocjenjuju da Hrvatska još nije spremna postati punopravnom članicom Unije.

»Za one koji kažu da je naše izvješće o monitoringu bio poziv za buđenje rekao bih da jest, ali ne poziv za medije, ne za parlamente nekih zemalja članica. Bio je to poziv za Hrvatsku«, rekao je Fuele na upit hrvatskih novinara na marginama konferencije o proširenju EU-a u Pragu.

Ponovio je da Hrvatska prije članstva mora ispuniti 10 zadataka navedenih u posljednjem izvješću Europske komisije o monitoringu.

»Apsolutno ne sumnjam u sposobnost hrvatske vlade da te zadatke ispuni tako da Hrvatska postane članicom točno kako je planiralo Europsko vijeće, to znači 1. srpnja 2013.«, naglasio je Fuele.

U njemačkom parlamentu Bundestagu raste otpor prema ishitrenom primitku Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji, napisao je tjednik Der Spiegel u nedjelju u svom najnovijem izdanju.

Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je da bi Hrvatska i Slovenija trebale uložiti više napora u rješavanje problema Ljubljanske banke, jer Unija ne želi »uvoziti« bilateralne probleme zemalja članica.»Ne želimo u Uniju uvoziti probleme i poručujemo da se u pristupne pregovore ne postavljaju mine. Paralelno s procesom pregovora trebao bi teći i proces rješavanja bilateralnih pitanja, a ima ih puno«, kazao je Fuele na međunarodnoj konferenciji o proširenju EU-a u Pragu.On je pohvalio Zagreb i Ljubljanu za postizanje arbitražnog sporazuma o granici, ali je podsjetio na dugogodišnji neriješeni problem Ljubljanske banke kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u svome parlamentu. »Mislim da više napora treba uložiti u pitanje rješavanja Ljubljanske banke«, naglasio je europski povjerenik.Ističući kako nema sumnje da treba nastaviti s proširenjem Unije na zapadni Balkan, i glavni direktor u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Michael Clauss smatra kako nove članice ne bi u Uniju smijele unositi bilateralne probleme te da moraju ući potpuno spremne zbog čega će daljnje proširenje biti sporije nego dosad.»Ne smijemo u Uniju uvoziti bilateralne sukobe i ponavljati greške iz prošlosti. Ne treba dopustiti da u Uniji imamo zemlje koje ograničavaju naše vanjskopolitičko djelovanje ili koje blokiraju pristup drugih država regije«, izjavio je Clauss.»Zato je važno da zapadni Balkan prevlada naslijeđe rata«, dodao je njemački političar i upozorio da će Bruxelles ubuduće pomnije nadzirati kako zemlje kandidatkinje s jugoistoka Europe provode kriterije za članstvo.»Za to trebamo više vremena, pa će i pristupanje biti sporije«, rekao je Clauss i zauzeo se za paralelne procese stabilizacije i proširenja Unije, jer će »integriranija Europa biti sposobnija primiti nove članice«.

»Ne smije biti nikakvog popuštanja samo da bi se pobudila nada« rekao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Bundestaga Ruprecht Polenz (Kršćansko demokratska unija, CDU) za Der Spiegel. On je ustvrdio da je ulazak Hrvatske u EU planiranog datuma 1. srpnja 2013. moguć jedino u slučaju da sljedeće izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske bude pozitivno intonirano. I predsjednik Bundestaga Norbert Lammert (CDU), koji je prije dva tjedna intervjuom u dnevniku »Welt am Sonntag« u kojem je ustvrdio kako Hrvatska još nije spremna za ulazak u EU započeo raspravu o proširenju EU-a, iznova je izrazio skepsu u tom pitanju, dodao je list.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je ranije u Pragu da su s Njemačkom riješeni svi problemi vezani uz sumnje u spremnost Hrvatske za ulazak u EU. Šefica hrvatske diplomacije dodala je da je o »iskakanjima u percepciji« o hrvatskoj spremnosti u nekoliko slučajeva razgovarala s njemačkim ministrom vanjskih poslova Guidom Westerweleom i državnim ministrom za Europu u ministarstvu vanjskih poslova Michaelom Linkom te da je kancelarka Angela Merkel s tim u svezi sudjelovala na sjednici zastupničkog kluba svoje stranke.

»Problemi su razriješeni u tim krugovima«, rekla je Pusić i istaknula da ratifikacija pristupnog ugovora u njemačkom parlamentu nije upitna ako Hrvatska ispuni zadaće iz izvjeća o monitoringu.

Pusić je istaknula da Hrvatska ulaskom u EU ostvaruje dva ključna cilja: izgradnju funkcionirajuće države i postizanje dugotrajne stabilnosti.»Zadnjih pet generacija Hrvati nisu imali državu koja je trajala duže od jednog prosječnog životnog vijeka, pa ne treba naglašavati što za nas znači dugotrajna stabilnost«, rekla je Pusić.Po njezinim riječima, za uspjeh europskog projekta važno je zadržati atraktivnost Unije. »On će uspjeti samo ako države i narodi to žele«, ocijenila je šefica hrvatske diplomacije.Potpredsjednica srbijanske vlade za europske integracije Suzana Grubješić očekuje velike izazove na europskom putu Srbije, ali i pohvale Bruxellesa za dobro obavljen posao, sve dok ispunjava zadane kriterije. »Naša vlada želi biti subjekt, a ne objekt europske politike i partner našim susjedima, a ne suprotno«, istaknula je Grubješić.

Fuele: nema temelja za odgodu ulaska Hrvatske u EU

Lidlova super ponuda