RIJEKA Hrvatski i slovenski financijski stručnjaci Zdravko Rogić i Franc Arhar, zaduženi za prijedlog rješenja problema Ljubljanske banke, na svom jučerašnjem trećem sastanku na Bledu dogovorili su da će vladama u Zagrebu i Ljubljani predložiti da se zajedničkim pismom za pomoć u rješavanju tog problema obrate Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS). Dakle, prihvatili su ono što je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić predložila uoči bledskog sastanka, dok je glavni slovenski zahtjev – da Hrvatska mora povući punomoći za tužbe hrvatskih banaka protiv Ljubljanske banke – ostao neuslišan.
Prepreka nema
Naime, Rogić i Arhar zaključili su da Hrvatska ne treba povlačiti punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke, jer te punomoći ne mogu biti prepreka nastavku pregovora o problemu devizne štednje Ljubljanske banke.
Rogić i Arhar razgovarali su i o mogućim rješenjima pregovora u Baselu, a Rogić je potvrdio da su već oblikovali jasne obrise rješenja za pitanje stare devizne štednje i da među njima nema razmimoilaženja – svjesni da nitko drugi neće doći s gotovim rješenjima – ali o tim rješenjima nisu željeli javno govoriti, sve dok o njima ne obavijeste svoje vlade. Kako su kazali, rješenje problema valja naći što prije, jer je 21 godina koliko nerješavanje problema izaziva nepovjerenje među državama i narodima ionako predugo razdoblje.
Zanimljivo je da je na prošlom njihovom sastanku u Zagrebu Rogić rekao da će hrvatske tužbe protiv Ljubljanske banke, kada se pronađe rješenje spora, postati bespredmetne, dok je na jučerašnjem sastanku na Bledu takvo objašnjenje prihvatio i Arhar, koji je rekao da tužbe, koje nisu od jučer i jedna seže u 1995. godinu, same po sebi ne mogu biti prepreka nastavku procesa rješavanja ovog problema.
– Logično je da će kada dogovor među državama bude postignut to automatski značiti i završetak tih sudskih procesa, rekao je jučer Arhar.
Nakon što svojim vladama predlože obraćanje BIS-u, Rogić i Arhar spremni su zajedno otići u Basel i posjetiti BIS, kako bi se s vodstvom te institucije dogovorili o novom krugu pregovora, na kojem moraju sudjelovati i sve ostale nasljednice bivše Jugoslavije, u skladu s ugovorom o sukcesiji iz 2001. godine. Pregovori o Ljubljanskoj banci pred BIS-om već su vođeni početkom prošlog desetljeća, ali su okončani neuspjehom.
Uporni Erjavec
Dogovor o nastavku pregovora u okviru sukcesije trebao bi značiti korak prema smirivanju novih napetosti između Zagreba i Ljubljane, iako je još upitno hoće li to zadovoljiti slovensku stranu koja je uoči bledskog sastanka ultimativno zahtijevala povlačenje hrvatskih tužbi protiv Ljubljanske banke, jer je samo u tom slučaju Slovenija spremna početi ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Šef slovenske diplomacije Karl Erjavec izajvio je kasno popodne, nakon susreta sa Arharom koji ga je izvijestio o razgovorima na Bledu, da su pregovori u okviru BIS-a mogući jedino ako Hrvatska prije toga povuče punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima. Hrvatska šefica diplomacije i dalje tvrdi da to pitanje nema nikakve veze s ratifikacijom ugovora.
