Veliki preokret

Rohatinski odlazi: Milanović me više ne želi na čelu HNB-a

Aneli Dragojević Mijatović



    Guverner je namjeru odlaska objavio pred predsjednikom Ivom Josipovićem, potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem i još 60 dužnosnika koji su se okupili u HNB-u na prezentaciji najnovijeg izvješća Svjetske banke. Guverner je iznio svoje razmišljanje o izlasku iz krize, a završio je riječima koje su nazočni shvatili kao oproštaj s tom dužnosti. 


    – Vjerujem da je ovo moje razmišljanje i na tragu stavova Svjetske banke te se nadam da će Vlada i HNB na čelu s novim guvernerom krenuti tim putem. Hvala svima, a posebno hrvatskoj javnosti na podršci koju mi je pružala u proteklih 12 godina, završio je svoj govor Rohatinski, popraćen pljeskom.  

 U privatni sektor


Rohatinski je svoj potez kasnije potvrdio i novinarima. 


    – U nekoliko sam navrata izjavio da sam spreman ostati u HNB-u ako Vlada ocijeni da smo u stanju uspješno surađivati, no Vlada je ocijenila da takva suradnja više nije moguća. To mi je rekao premijer Milanović prije nekoliko dana u telefonskom razgovoru, izjavio je Rohatinski. Svoj sigurni odlazak s funkcije guvernera, prokomentirao je i za Novi list. 




    – Ne bih bio iskren kada bih rekao da nisam razočaran, ali to je život, takav kakav je, i treba ga prihvatiti, kazao je pojasnivši nam okolnosti uslijed kojih je prisiljen odstupiti s funkcije. 


    – Prije nekoliko dana sam rekao da sam spreman ostati ako Vlada ocijeni da možemo surađivati. Točno je da me premijer Milanović potom nazvao i rekao mi da će predložiti drugo rješenje, opisao je Rohatinski. Na pitanje, je li to drugo rješenje definitivno njegov sadašnji zamjenik Boris Vujčić, odgovara da ćemo to ipak morati pitati Milanovića. 


    Otkrio nam je i to da daljnji ostanak u HNB-u, na nekom drugom poslu izuzev ovog koji je obavljao, za njega nije opcija. Iz središnje banke definitivno odlazi, ali kamo?   


Nema »rotacija«


– Imam već nekih načelnih ponuda za budući posao, i dosta vremena da o tome razmislim. Reći ću samo da je riječ je o privatnom sektoru, mada je i sam pojam privatnog sektora prilično širok. Nekoliko je opcija u igri, rekao nam je guverner. 


    Pitali smo ga i je li među opcijama koje spominje možda i mogućnost da se iz HNB-a »zarotira« nekamo u Vladu, te tako ipak ostane u vrhu kreatora ekonomske politike. 


   – To mi je na neki način stavljeno na znanje kao mogućnost, ništa konkretno. No, odbio sam. Dosadašnji posao u javnom sektoru za mene nije zamjenjiv ni s jednim drugim poslom u javnom sektoru. Ako nisam bio dobar u HNB-u, zašto bih bio dobar negdje drugdje, rekao nam je Rohatinski. 


   Dio javnosti bio je uvjeren da će Sabor na sjednici prije godišnjih odmora potvrditi Rohatinskom novi šestogodišnji mandat. Takvom uvjerenju pridonio je i sam Rohatinski koji je prije mjesec dana na skupu u Opatiji izjavio našem listu da je spreman na još jedan mandat, ako Vlada ocijeni da uspješnom suradnjom s HNB-om može početi rješavati gospodarske teškoće i promijeniti negativne tendencije.  


  Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, Rohatinski je izrazio spremnost da preuzme sljedeći mandat, i to privremeno, na dvije godine, a nakon toga bi ga zamijenio Boris Vujčić. No, takva se kombinacija navodno nije pokazala prikladnom. 


   Štednja potrebna


Guverner uživa velik ugled u hrvatskoj javnosti, što je potvrdilo i  istraživanje agencije Promocija Plus, prema kojem je Rohatinski četvrti po redu najpopularniji političar u Hrvatskoj, nakon Ive Josipovića, Zorana Milanovića i Dragutina Lesara.  


  No, u posljednjih godinu dana pojačale su se i kritike iz hrvatskih ekonomskih krugova, na račun monetarne politike HNB-a, koja se nije promijenila još od sredine ’90-tih godina.  

Kritičari smatraju da bi HNB trebao iskoristiti činjenicu da Hrvatska ima vlastitu valutu, olabaviti monetarnu politiku i njome poticati domaće gospodarstvo, onako kako primjerice predlaže i nobelovac Paul Krugman. Rohatinski se jučer osvrnuo na te kritike, tvrdeći da su Krugmanova razmišljanja o izlasku iz krize prejednostavna.     


   Rohatinski je naglasio da je europskom ekonomskom modelu, opterećenom visokim deficitima i zaduženošću, potrebna određena razina štednje. Stvari se ne mogu liječiti tako da se ekonomiji u krizi, koju razjedaju otrovne supstance (deficiti i zaduženost), ubacuju nove količine otrova koje bi povećavale neravnoteže – već korištenjem protuotrova. Zbog toga štednja, prema Rohatinskom, »nema alternative«.