Na području Srbije u nedjelju su u sedam sati ujutro otvorena biračka mjesta i započelo je glasovanje na predsjedničkim, parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima.
Među 12 kandidata za predsjednika Srbije u anketama vode demokrat Boris Tadić (25 posto) i bivši radikal Tomislav Nikolić (24 posto). Slijede socijalist Ivica Dačić i liberal Čeda Jovanović s 13, odnosno devet posto. Uz njih, na predsjedničkim izborima sudjeluju kandidat Ujedinjenih regiona Srbije (URS) i sadašnji ministar zdravstva Zoran Stanković, kandidat Demokratske stranke Srbije (DSS) i bivši premijer Vojislav Koštunica, kandidatkinja Srpske radikalne stranke (SRS) i supruga haaškog optuženika Vojislava Šešelja, Jadranka Šešelj. U konkurenciji su i kandidat skupine građana “Dveri” Vladan Glišić, kandidat skupine građana “Pokret radnika i seljaka” Zoran Dragišić, kandidat skupine građana, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić, kandidatkinja Socijaldemokratskog saveza Danica Grujičić i kandidat Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor.
Na parlamentarnim izborima šanse da osvoje najveći broj glasova, prema posljednjim istraživanjima, imaju koalicija “Izbor za bolji život – Boris Tadić”, okupljena oko vladajuće Demokratske stranke (DS) i koalicija “Pokrenimo Srbiju – Tomislav Nikolić”, koju predvodi vodeća oporbena Srpska napredna stranka (SNS). Na parlamentarnim izborima građani će birati između 18 izbornih lista. U nedjelju će se održati i pokrajinski izbori u Vojvodini, na kojima će građani birati između 14 izbornih lista, kao i srbijanski lokalni izbori na kojima će građani birati vijećnike u lokalnim samoupravama.
Konačni obračun Hollandea i Sarkozyja
U Francuskoj je danas drugi krug predsjedničkih izbora između pobjednika prvog kruga socijalista Francoisa Hollandea i aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Hollande koji je vodio u prvom krugu s 28,63 posto glasova, po anketama već mjesecima vodi pred Sarkozyem i za drugi krug izbora. Međutim, po posljednjim ispitivanjima objavljenim u petak navečer, njegova se prednost smanjila na 52 posto potpore u odnosu na 48 posto za Sarkozya što je najmanja razlika među njima od početka predizborne kampanje. Pravo glasa ima oko 46 milijuna birača. Glasačka mjesta otvorena su u 8.00 i zatvaraju se u 20.00 sati, kada se i očekuju prve procjene rezultata. Strani mediji mogli bi i prije objaviti procjene rezultata kao što se to dogodilo i nakon prvog kruga izbora 22. travnja.
Ako Hollande bude izabran, bio bi prvi predsjednik ljevice od Francoisa Mitteranda (1981-1995). Velika nepoznanica izbora biti će kome će otići glasovi Marine le Pen, šefice ekstremne desnice koja je ostvarila povijesni rezultat u prvom krugu sa 17,9 posto glasova, i, u nešto manjoj mjeri, kamo će otići glasovi kandidata umjerenog političkog centra Francoisa Bayroua (9,1 posto). Marine le Pen nije podržala nijednog kandidata, dok je Bayrou rekao da će glasati za Hollandea.
Biraju i Grci
Prijevremeni parlamentarni izbori održavaju se i u Grčkoj, pogođenoj teškom gospodarskom krizom, koji po anketama neće donijeti apsolutnog pobjednika zbog pada popularnosti dviju vodećih stranaka te jačanja krajnje ljevice i desnice. Za ukupno 32 stranke, među kojima su najjače konzervativna Nova Demokracija i socijalistički PASOK, glasat će oko 9,8 milijuna registriranih glasača od kojih oko 25 posto, po anketama, ni uoči samih izbora nisu znali za koga će glasati. Analitičari smatraju da bi odaziv glasača mogao biti najmanji u povijesti demokratskih izbora u Grčkoj. Glasačka mjesta zatvaraju se u 19.00 sati, a prvi rezultati očekuju se u nakon 22.00 sata.
Po rezultatima posljednjih anketa, objavljenih prije izborne tišine, PASOK i Nova Demokracija izgubile su potporu glasača od prošlih izbora 2009. i ona je pala na najnižu razinu u povijesti. Najveći broj glasova trebala bi dobiti Nova Demokracija Antonisa Samarasa, ali znatno manje od 151 zastupničkog mandata koliko je potrebno za formiranje vlade. U parlamentu ima ukupno 300 zastupničkih mjesta. Očekuje se da će Nova Demokracija osvojiti više od 25,5 posto glasova. PASOK Evangelosa Venizelosa, koji je na prošlim izborima odnio uvjerljivu pobjedu, sada bi po anketama trebao osvojiti između 14,5 i 19 posto glasova.
Grčka, koja u potpunosti ovisi o kreditima EU-a i MMF-a, sljedećeg mjeseca mora uvesti još oštrije mjere štednje, ako želi da se nastavi priliv financijske pomoći i spriječi moguće isključenje iz eurozone. Nakon dvije godine krize i dva paketa međunarodne pomoći zemlji da bi izbegla bankrot, Europska unija s velikom pozornošću prati ishode ovih izbora strahujući od političke paralize i preispitivanja mjera poduzetih da se Grčka zadrži u eurozoni. S obzirom na gnjev građana i njihovu razočaranost u glavne političke favorite, Novu Demokraciju i PASOK koji su se u Grčkoj smijenjivali na vlasti u proteklih gotovo 40 godina, ankete predviđaju da bi čak 10 stranka moglo prijeći prag od 3 posto za ulazak u parlament. Među njima je i ekstremno desna stranka Zlatna zora koja popularnost gradi na obećanjima o beskompromisnoj borbi protiv ilegalnih imigranata i kriminala.
Armenci na izborima
Armenci izlaze na birališta kako bi izabrali novi saziv parlamenta, a najveća bitka, po ocjenama analitičara, vodit će se između stranke predsjednika države Sergea Sarkisjana i stranke koja je također dio vladajuće koalicije na čelu s milijunašem Gaguikom Carukijanom. Riječ je o prvim izborima u toj zemlji od predsjedničkih izbora 2008. na kojima su nakon Sarkisjanove pobjede uslijedili žestoki sukobi između policije i prosvjednika u kojima je poginulo deset ljudi.
Vlasti u zemlji s 3,3 milijuna stanovnika obećale su poštene izbore za parlament koji ima 131 zastupničko mjesto. U predizbornoj kampanji dominirala su pitanja nezaposlenosti, siromaštva i imigracije, dok su dugogodišnji politički sporovi sa susjednom Turskom i Azerbejdžanom bili u drugom planu.
