Dok su parlamentarni zastupnici deset sati raspravljali o programu štednje teškom 3,3 milijarde eura, što ga je grčka vlada sastavila prema »mjerama« koje su odredili međunarodni investitori, na ulicama Atene i drugih grčkih gradova okupilo se nekoliko desetaka tisuća građana kako bi izrazili svoje ogorčenje novim stezanjem remena koje će ih, tvrde, potjerati u krajnju bijedu.

Prosvjedi su prerasli u divljanje i nasilje u kojem je bacano kamenje i Molotovljevi kokteli. Samo u Ateni zapaljeno je 150 trgovina te 50-tak zgrada. Stotinjak je osoba ozlijeđeno, među njima i 70-tak policajaca, a uhićeno je 130 ljudi.

Predizborno samoubojstvo

Usprkos proključalom bijesu što se slijevao ulicama, parlament je sat poslije ponoći prihvatio reformski paket koji, kako su obećali dužnosnici Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, omogućava dobivanje nove pomoći u iznosu od 130 milijarde eura.

»Za« je glasalo 199 zastupnika, protiv ih je bilo 74. Među oponentima bila su i 43 predstavnika dviju najvećih vladajućih stranaka – lijevog Pasoka i konzervativne Nove demokracije, a svi su oni istog časa izbačeni iz svojih partija.

Dodatnih 325 milijuna ušteda u državnom proračunu koje su prošlog tjedna zatražili čelnici eurozone, prevršilo je mjeru dijelu vladajućih političara koji smatraju da će toliko rezanje definitivno uništiti grčko gospodarstvo i priliku da se ono koliko-toliko počne oporavljati.

Uz to, rezanje minimalne plaće za 22 posto, smanjivanje penzija te otkazi za 15 tisuća namještenika javnog sektora, što će sve teško pogoditi najširu grčku populaciju, u trenutku kada su do parlamentarnih izbora ostala oko dva mjeseca, dio političke elite procijenio je samoubilačkim potezom.

Da će provedba programa štednje biti izuzetno teška te da bi nasilne demonstracije, kakvih je bilo jučer, mogle postati svakodnevica, shvaća i grčki premijer Lucas Papademos.

Ne bi vodilo u katastrofu

– Potpuno smo svjesni da implementacija ovog ekonomskog programa znači kratkoročno žrtvovanje naših građana, izjavio je Papademos. Drugi članovi vladajuće koalicije, koji su podržali program, objašnjavaju kako im je bilo izuzetno teško reći »da«, ali prevagnulo je to što bi »ne« vodilo u katastrofu.

Značajan dio građana smatra pak da 130 milijarde eura novih pozajmica ne može kompenzirati rezove i štetu koju zbog njih već godinama trpi grčki narod. Ministar financija Evangelos Venizelos odgovara na takve ocjene da nije više problem u tome hoće li se mirovine i plaće smanjivati, nego je pitanje hoće li vlada imati novca da isplati i te umanjene plaće i penzije.

– Kad moraš birati između lošeg i goreg, izabareš loše kako bi izbjegao ono gore, komentirao je Venizelos.