Jedan od događaja koji je zasigurno obilježio 2013. je izložba »Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz«, koja je u Galeriji Klovićevi dvori bila postavljena od 23. ožujka do 7. srpnja, a posjetio ju je 133.721 posjetitelj! Drugi događaj koji valja izdvojiti je izlaganje Caravaggiove »Večere u Emausu« u Zagrebu.
Kraj godine uobičajeno je vrijeme za zbrajanje onog dobrog, ali i onog lošeg što se dogodilo tijekom proteklih godinu dana. Kakva nam je bila kulturna 2013. godina? Za ovu prigodu izvukli smo samo neke bitnije naglaske, pa je li godina na izmaku po kulturu bila dobra, tek osrednja ili loša – prosudite sami.
Jedan od događaja koji je zasigurno obilježio 2013. je izložba »Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz«, koja je u Galeriji Klovićevi dvori bila postavljena od 23. ožujka do 7. srpnja, a posjetio ju je 133.721 posjetitelj! Drugi događaj koji valja izdvojiti je izlaganje Caravaggiove »Večere u Emausu« u Zagrebu. Riječ je o najvrednijem pojedinačnom umjetničkom djelu ikad pokazanom u Hrvatskoj, koje je u ljetnim mjesecima bilo izloženo u Muzeju za umjetnost i obrt. Caravaggiovo ulje na platnu iz 1606. čuva se u Pinakoteci Brera u Milanu, a Italija ga je ovom prilikom posudila Hrvatskoj kao znak dobrodošlice u povodu ulaska u Europsku uniju.
Obljetničke izložbe
Od nastupa hrvatskih likovnih umjetnika u inozemstvu izdvaja se velika izložba Ivana Kožarića »Sloboda je rijetka ptica«, koja je održana u minhenskom Haus der Kunst od kraja lipnja do kraja rujna. Koncipirana prema tematskim poveznicama u radu toga umjetnika, predstavila je šest desetljeća njegova umjetničkog rada. Haus der Kunst izložbu je organizirao u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti iz Zagreba. Taj je pak muzej ove godine priredio i nekoliko retrospektivnih izložbi istaknutih hrvatskih umjetnika – Josipa Vanište, Miroslava Šuteja i Vojina Bakića.
Krajem travnja u tom je muzeju bila otvorena izložba »Ukidanje retrospektive«, koja je u desetak cjelina predstavila stvaralaštvo slikara, grafičara i pisca Josipa Vanište, jednog od posljednjih velikih aktivnih umjetnika neoavangarde. Nakon te izložbe uslijedila je retrospektiva majstora mobilne grafike i skulpture Miroslava Šuteja, na kojoj je do polovice studenoga bilo predstavljeno njegovih 400-tinjak djela nastalih u proteklih pedeset godina. Među izlošcima bilo je i onih koje hrvatska javnost nikad nije vidjela, poput »Bombardiranja očnog živca« koji je 1965. otkupio Museum of Modern Art iz New Yorka. Isti je muzej početkom prosinca postavio i prvu retrospektivu Vojina Bakića, umjetnika kojeg kritika svrstava među najbolje hrvatske kipare druge polovice 20. stoljeća, ali i najvažnije europske kipare modernizma.
Zagrebačka Moderna galerija pri kraju godine obilježava stotu obljetnicu smrti Miroslava Kraljevića, dosad najvećom retrospektivom tog prvaka domaće moderne i prvom nakon 52 godine, a nakon premijernog izdanja u listopadu u Požegi. Izložba donosi 200-ak njegovih najvažnijih ostvarenja, slika, crteža, grafika i skulptura. Suradnja triju muzeja rezultirala je izložbom »Transparentna ljepota stakla« u Muzeju za umjetnost i obrt, Arheološkom muzeju i Muzeju Mimara. Kroz odabir više od 600 izložaka predstavljeni su dosezi umjetničke i obrtničke kreativnosti oblikovanja u staklu u vremenskom slijedu od starog vijeka do danas, a bio je to projekt koji je prvi put pružio cjelovit uvid u taj reprezentativni dio baštine hrvatskih muzeja.
Riječke nagrade
Kad je riječ o hrvatskom kazalištu u 2013. godini, njega su možda najviše obilježile izmjene Zakona o kazalištima i događaji oko izbora intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ministrica Andrea Zlatar Violić odbijala je prijedlog Kazališnog vijeća HNK-a da se intedanticom i treći put imenuje Ana Lederer, koja je imala i potporu gradonačelnika Bandića, pa je v. d. intendantica izabrana tek nakon višemjesečnog prebacivanja loptice između Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Izbor intendanta nastavit će se i u sljedećoj godini, kada se raspiše novi natječaj, a do tada je na čelu zagrebačkog HNK v. d. intendantice Sanja Ivić. Izmjenama Zakona o kazalištima Hrvatska je dobila još jedan nacionalni teatar, onaj u Varaždinu.
Operni i baletni ansambli zagrebačkog i splitskog HNK obilježili su 200. obljetnice rođenja Verdija i Wagnera, pa su tako Zagrepčani mogli pogledati Wagnerova »Lohengrina«, Splićani balet »Verdi«, a Riječani su u povodu 100. obljetnice Benjamina Brittena mogli pogledati operu »Okretaj zavrtnja«. Kazališnu godinu obilježio je i posljednji, 27. Eurokaz, koji je postao producentska kuća i posvećuje se nezavisnoj sceni.
Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo s područja dramske umjetnosti dobio je Nenad Šegvić, a godišnju nagradu Zlatko Sviben za režiju predstave »Unterstadt«. Operna diva Dunja Vejzović i dramska umjetnica Edita Karađole proglašene su dobitnicama nagrada za životno djelo Hrvatskog glumišta. Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava »Kafka project« u izvedbi Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Nagrade Hrvatskog glumišta dobili su i riječki umjetnici Elena Brumini i Stefano Katunar.
Udruga plesnih umjetnika Hrvatske u kategoriji za pojedinačnu nagradu nagradila je Andreju Jeličić, a u kategoriji za kolektivnu nagradu nagrađen je riječki TRAFIK. Gradsko kazalište lutaka Rijeka vratilo se s ovogodišnjeg SLUK-a, najvažnijeg hrvatskog lutkarskog festivala, ovjenčano s čak devet nagrada za predstavu »Veli Jože« u režiji Renea Medvešeka.
Besplatna enciklopedija
Unatoč tome što se hrvatsko izdavaštvo i ove godine suočavalo s problemima, a statistike o čitanosti knjiga u Hrvatskoj nisu baš pohvalne, i u 2013. objavljeni su vrijedni naslovi. Na ovom mjestu izdvojit ćemo tek neke. Objava konačne inačice jedinstvenog »Hrvatskog pravopisa« Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje možda je najviše obilježila proteklu nakladničku godinu koja je donijela brojne nove naslove, stare, ali i nove književne festivale te zanimljiva gostovanja stranih pisaca.
Pravopis IHJJ-a predstavljen je potkraj lipnja, nakon jednomjesečne javne rasprave u kojoj je svoje primjedbe i sugestije dalo više od 400 jezikoslovaca. Novi je pravopis, prvi u povijesti hrvatskog jezika koji je rezultat znanstvenoga rada i javne rasprave, dostupan u elektronskom i tiskanom izdanju. Elektronsko izdanje prilagođeno je osobama s oštećenim vidom, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta preporučilo ga je za uporabu u hrvatskim školama.
Besplatno i svima dostupno mrežno izdanje dobila je i Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, koja je u tiskanom izdanju objavljena u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. Hrvatska književna scena dobila je u 2013. dva nova festivala kojima je cilj autore približiti čitateljima i u sklopu kojih su Hrvatsku ove godine posjetili brojni svjetski pisci. Početkom rujna u Zagrebu je prvi put održan Festival svjetske književnosti u organizaciji »Frakture«, a druženje pisaca s čitateljima nastavilo se i na festivalu Europea u Dvorištu Naklade »Ljevak«. Američke pisce, urednike i izdavače u Zagreb, Pulu i Rijeku doveo je novi književni festival LitLink – književna karika.
Brojnim aktivnostima tijekom godine obilježena je stota obljetnica prvog objavljivanja dječjeg romana »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« Ivane Brlić Mažuranić i 120. obljetnica rođenja Miroslava Krleže. Uspjeh hrvatske književnosti predstavlja i uvrštenje engleskog prijevoda romana Roberta Perišića »Naš čovjek na terenu« (Our Man in Iraq) na popis najbolje prijevodne literature u SAD-u, koji objavljuje časopis World Literature Today, kao i ulazak prijevoda romana Daše Drndić »Sonnenschein« na engleski jezik (Trieste) u uži krug nagrade britanskog lista The Independent za najbolju knjigu prevedenu na engleski jezik.
Hrvatski film u svijetu
Zapaženi međunarodni nastup imao je i film »Svećenikova djeca« Vinka Brešana te »Halimin put« Arsena Antona Ostojića. Između ostalog, »Halimin put« nagrađen je prestižnom nagradom za najbolji strani film na 21. Raindance filmskom festivalu u Londonu. Osim što su hrvatski filmovi putovali po inozemnim filmskim festivalima, zagrebački Subversive Festival ugostio je veliku svjetsku redateljsku zvijezdu – Olivera Stonea.
Projekt digitalizacije nezavisnih kina Ministarstva kulture i Hrvatskog audio-vizualnog centra, vrijedan oko 12,5 milijuna kuna, proveden je kako bi se, uz revitalizaciju kina, povećala posjećenost, jačala nezavisna kinoprikazivačka mreža, prikazivali hrvatski, europski i svjetski nezavisni filmovi, edukativni i baštinski sadržaji. Kao jedna od 56 dvorana diljem svijeta, u sklopu multipleksa CineStar Arena Zagreb, u prosincu je otvorena prva kino dvorana u Hrvatskoj u kojoj će se cjelovečernji filmovi prikazivati u 4D formatu.
