Mrsić: Cilj je da mirovine iz 1. i 2. stupa iznose oko 60 posto plaće; Oporba upozorava na nedovoljni nadzor fondova

Zlatko Tušak rekao je da Hrvatski laburisti neće podržati te zakone jer drže kako o tom području treba provesti ozbiljniju raspravu o tome što očekuje umirovljenike u nekakvom narednom periodu.

ZAGREB Živu raspravu malog broja zastupnika u Hrvatskom saboru poslijepodne je izazvao paket mirovinskih zakona koji je dobio potporu SDP-a i HNS-a, dok su oporbeni zastupnici upozoravali da o njima nije provedena ozbiljna i kvalitetna rasprava kako bi se umirovljenicima osigurala bolja budućnost.U objedinjenoj raspravi o prijedlozima zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te o mirovinskim osiguravajućim društvima, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić upozorio je kako je teško održati sustav međugeneracijske solidarnosti kada je odnos zaposlenih i umirovljenika skoro jedan naprama jedan.»To je nešto što zvoni za uzbunu i stoga je i predložena mirovinska reforma s tri stupa, i s vrlo jasnim ciljevima«, kazao je Mrsić.Naveo je i da Zakonom o mirovinskom osiguranju žele promovirati duži ostanak u radnom odnosu kako bi se na taj način smanjio i pritisak na prvi mirovinski stup te u tome treba gledati i sve mjere predložene Zakonom o mirovinskom osiguranju.Ministar Mrsić upozorio je kako je sada izrazito nepovoljna formula po kojoj se izračunavaju mirovine za one koji su istodobno i u prvom i drugom stupu, jer je ona predviđala da se u drugi mirovinski stup izdvaja 10 posto, a do čega nije došlo.»Stoga smo mi u Zakonu o mirovinskom osiguranju predvidjeli drugačiju formulu koja će reflektirati postotak izdvajanja u drugi mirovinski stup«, kazao je.Ako do toga ne dođe, upozorio je Mrsić, mirovine za one koji su istodobno u prvom i drugom mirovinskom stupu bit će oko 25 do 30 posto plaće, što je neprihvatljivo.Mrsić je naveo kako sada u Hrvatskoj postoje četiri obvezna mirovinska fonda, 23 dobrovoljnih mirovinskih fondova od kojih je šest otvorenih mirovinskih fondova, 17 zatvorenih i jedno mirovinsko osiguravajuće društvo. Ukupno od 2002. do danas u njima je 1,692 218 članova.Ukupna imovina fondova je više od 57 milijardi kuna, a ta sredstva su pretežno uložena u državne obveznice, a ne u tvrtke koje bi trebale biti motor razvoja tržišta kapitala i financijskog tržišta u Hrvatskoj, rekao je Mrsić.Istaknuo je da se zakonima uz ostalo detaljnije uređuju postupak licenciranja mirovinskog društva, mirovinskih fondova, mirovinskog osiguravajućeg društva te članova uprave, nadzornog odbora i osnivača. Također, uvode se veći zahtjevi za članove uprave i članove nadzornog odbora.Podržavši predložene zakone uime Kluba SDP-a Vanja Posavac rekla je da ne mogu biti zadovoljni brojem osiguranika u dobrovoljnim mirovinskim fondovima jer je ih je do lipnja ove godine bilo 219.830, od čega ih je 196.676 bilo u otvorenim, a 23.154 u zatvorenim mirovinskim fondovima.Stoga, upozorila je, sustav generacijske solidarnosti ne može jedini iznijeti teret dok je u dobrovoljnim mirovinskim fondovima premalo osiguranika.Zlatko Tušak rekao je da Hrvatski laburisti neće podržati te zakone jer drže kako o tom području treba provesti ozbiljniju raspravu o tome što očekuje umirovljenike u nekakvom narednom periodu.Bojim se da se svi oni koji će biti osuđeni na dio prvog mirovinskog stupa generacijske solidarnosti, kroz iduće razdoblje ne mogu nadati nečemu boljem, a pogotovo ne na osnovu određenih aktivnosti koje provodi ova Vlada, kazao je Tušak.Tijekom rasprave zastupnici su upozoravali na problem onih umirovljenika koji primaju malu mirovinu iz 2. stupa, jer su imali ispodprosječna primanja.Željko Šemper (HSU) rekao je kako bez minimalno 20-ak godina štednje i iznadprosječne plaće ne može očekivati neka povoljnija mirovina iz 2. mirovinskog stupa.Također, oporbeni zastupnici upozoravali su i na nedovoljni nadzor mirovinskih fondova, što su vladajući odbacili.  Nadzor mirovinskih fondova je jedan od najučinkovitijih i do sada nije bilo primjedbi od strane HANFA-e, rekao je Srđan Gjurković (HNS).Ministar Mrsić je u završnoj raspravi rekao kako se treba doći do sedam posto izdvajanja za 2. mirovinski stup, ali ga i povećati za dodatak od šest do 27 posto koji se daje za 1. mirovinski stup. Istaknuo je kako je cilj da mirovine iz 1. i 2. mirovinskog stupa budu oko 60 posto plaće, što je izvedivo. Uz to, osim drugog treba razvijati i treći mirovinski stup, kao i dobrovoljnu štednju, zaključio je. 

Mrsić: Cilj je da mirovine iz 1. i 2. stupa iznose oko 60 posto plaće; Oporba upozorava na nedovoljni nadzor fondova

Lidlova super ponuda