Bušenje Alpa

Prvi kilometri kontroverznog europskog projekta

Vedrana Simičević

Najvažniji dio trase zamišljene još 1991. je 57-kilometarski Mont d'Ambin tunel u srcu Alpa, a brojni su prosvjedi odgađali radove s talijanske strane sve do ove godine



Jednom kad bude završen, imat će 57 kilometara, sedam više od tunela ispod La Manchea, što će mu uz švicarski Gotthard dati epitet najdužeg tunela u Europi i jednog od najdužih u svijetu. Grandiozni Mont d’Ambin tunel samo je srce i najkompliciraniji dio danas već pomalo mitskog ambicioznog francusko-talijanskog projekta ultra-brze željeznice koja bi preko planiranih 270 kilometara tračnica trebala povezati Torino i Lyon i gotovo prepoloviti dosadašnje vrijeme putovanja.


 


Prvi planovi napravljeni su još 1991. godine, tri godine kasnije projekt je dospio na listu 14 najprioritetnijih projekata Europske unije, no cijelu priču drastično je zakomplicirao upravo plan Mont d’Ambin tunela koji bi trebao spojiti alpsku dolinu Susa na sjeveru Italije i dolinu Maurienne u Francuskoj probivši svoj put kroz samo srce Alpa.




Posljednjih petnaest godina tunel je predmet neprekidnih protesta lokalnog stanovništva doline Susa od kojih su neki rezultirali i nasilnim sukobima s policijskim snagama. Prošle je godine tijekom jednog prosvjeda ozlijeđeno gotovo 400 osoba.


Na pojedinim prosvjedima znalo se skupiti i do 40 tisuća ljudi, koji zastupaju mišljenje da se radi o nepotrebnom projektu koji će zauvijek uništiti ljepote ove najduže alpske doline kroz koja je, prema nekim nagađanjima bezuspješno pokušao prijeći i sam Hanibal. Ekologija i problemi za lokalno stanovništvo nisu jedine kritike projekta. Prilikom pregovora francuske i talijanske strane o podjeli troškova, moglo se prije dvije godine čuti da će ova brza pruga koštati dvostruko više od 13 milijardi eura predviđenih početkom devedesetih, te da se unatoč otvaranju 3500 radnih mjesta ne može sa sigurnošću reći hoće li se projekt ikad isplatiti. 


Unatoč svemu tome, prošle su godine započeli prvi iskopi s francuske strane, a u veljači ove godine i s talijanske strane. Kako pokazuje fotografije agencije Reuters s jučerašnjeg posjeta novinara talijanskoj strani gradilišta kraj gradića Chiomonte, radovi se, čini se, izvode punom parom. Radi se iskopima u jednom od prilaznih tunela s talijanske strane, dok se početak bušenja glavne cijevi očekuje 2014. godine.