Načelna je ideja ministrice Mrak-Taritaš, koju tek treba razraditi i raspraviti, da se krene i u legalizaciju molova na pomorskom dobru, i to isključivo sagrađenih do 21. lipnja 2011. godine, što je bila i granica za mogućnost ozakonjenja dotad nezakonito sagrađenih zgrada i drugih objekata. Korisnici tih molova, nasipa i sličnog, morali bi podnijeti zahtjev za legalizaciju, i platiti ju, a zatim, budući da je riječ o pomorskom dobru, zatražiti koncesiju za korištenje tih molova, »mulića«, i redovito ju plaćati.

U Karlovačkoj je županiji riješeno tek 2,38 posto pristiglih zahtjeva, za razliku od najbržeg Dubrovnika, čiji su službenici obradili gotovo deset puta više. Ukupno, u cijeloj je Hrvatskoj do sada riješeno nešto malo manje od sedam posto zahtjeva.

Moguće zapošljavanje

Primorsko-goranska županija se sa 13,57 posto riješenih zahtjeva od njih 42.142 pristiglih nalazi u grupi efikasnijih jer se, pohvalila je županiju ministrica, dobro organizirala za ovaj posao. Grad Rijeka riješila je pak 11,39 posto od ukupno pristiglih 8.638 zahtjeva. Zagreb, u koji je pristiglo najviše zahtjeva, preko 90 tisuća, i na legalizaciji radi 120 ljudi, riješio je, primjerice, niti pet posto pristiglih mu zahtjeva, Istarska županija nešto malo manje od hrvatskog prosjeka, 6,7 posto njih.

  Ministarstvo nema ovlasti i mogućnosti da ubrza rad neefikasnih službenika, požalila se ministrica Anka Mrak-Taritaš. Za njihov su rad nadležni gradovi i županije unutar kojih se legalizacija provodi, i jedino oni spore službenike mogu sankcionirati, odnosno brze nagraditi. Do sada, kaže ministrica, nikakvih sankcija nije bilo. Komentirajući nedavne pritužbe županija/gradova na osnivanje privremene Agencije za ozakonjenje nezakonitih zgrada, koja će od neefikasnih preuzimati dio zahtjeva, ali onda i dio naknade za legalizaciju, koji bi inače pripao njima, ministrica je kazala kako im nitko ne zabranjuje da zaposle još ljudi, i budu efikasniji. Zajednica županija oglasila se, podsjetimo, pritužbom kako, umjesto da se 160 ljudi zaposli u Agenciji, dodatni ljudi trebaju njima kako bi ubrzali rad. Ministrica na to odgovara kako su županije i gradovi već prije kazali da im treba dodatnih 550 zaposlenih, i nitko ih ne spriječava da te ljude na poslovima legalizacije i zaposle.

Na pitanje hoće li osnivanje i rad Agencije koja će preuzimati dio njihovog posla, zapravo neefikasne službenike po lokalnim/regionalnim uredima samo »motivirati« da nastave istim, sporim tempom, Mrak-Taritaš je ponovila kako ona po tom pitanju nema ovlasti išta učiniti. Agencija će sporim uredima uzimati 20 posto naknade od legalizacije, no ništa sporim službenicima iz njihovog vlastitog džepa.

Informacije na web-u

Od 1. prosinca će na stranicama Ministarstva svatko moći vidjeti, prema statistikama koje će se mijenjati svakog sata, koji ured na lokalnoj ili regionalnoj razini kako radi, odnosno kojom brzinom zahtjeve obrađuju djelatnici Agencije. Ona će u startu preuzeti ukupno 160.000 zahtjeva, a onda na revizijama svakih pola godine još po 15 posto, kako bi čitav posao bio završen najkasnije 2016. godine. Bez agencije, uvjereni su u Ministarstvu, legalizacija bi mogla potrajati i 16 godina. Sada se općenito rješavaju potpuni zahtjevi, sa svom pratećom dokumentacijom, no krajem iduće, odnosno početkom 2015. godine, kazala je jučer ministrica, na red će sigurno doći i nepotpuni zahtjevi. Zbog toga je pozvala građane da polako počnu prikupljati potrebne papire, kako arhitekti, građevinari i geodeti ne bi pet do dvanaest bili zatrpani »narudžbama«.