Majke hrvatskih banaka na sistematskom pregledu

Testovi zdravlja trebaju biti objavljeni za godinu dana, a onda bi se krenulo u liječenje. Operacija bi se izvela uz pomoć bankovne unije, koju su članice EU odlučile formirati lani. No, unija je zasad kula od karata, jer bogatije članice nisu spremne pokrivati gubitke banaka u Irskoj, Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Portugalu... 

ZAGREB » Europska središnja banka (ECB) ovog će tjedna, najavila je, početi rigorozno ispitivanje zdravlja 128 najvećih banaka u 17 članica eurozone. To treba dovesti do njihove sanacije i ponekog stečaja. Kopanju po bilancama te stresnim testovima bit će izloženo i pet talijanskih, austrijskih te francuskih banaka koje u Hrvatskoj imaju svoje kćeri: Intesa Sanpaolo (PBZ), UniCredit (Zaba), Erste, Raiffeisen i Societe General (Splitska banka). 

   Nije tajna da će europskim bankama trebati novi krug sanacije, iako su države dosad za to potrošile barem 4.500 milijarda eura, na račun svih poreznih obveznika. Nenaplativi krediti i dalje rastu, a za njihovo pokrivanje moglo bi zatrebati stotine milijarda eura, ovisno o tome tko procjenjuje i što sve ubraja u dubioze. 

  Odgođen treći korak

Testovi zdravlja trebaju biti završeni i objavljeni za godinu dana, najavio je ECB, a onda bi se krenulo u liječenje pacijenata. Ta operacija izvela bi se uz pomoć bankovne unije, koju su vlasti članica EU odlučile formirati lani. Unija bi imala tri tijela. Nadzorne poslovne obavljao bi ECB. Drugo je tijelo za donošenje odluka o tome koja će banka dobiti pomoć, a koja zatvoriti vrata. To je jedinstveni mehanizam rješavanja, koji je Europska komisija predložila u srpnju. Treće, stvorio bi se novi, jedinstveni europski fond, u koji bi svi davali novac, a koristile bi ga banke kojima treba. 

   Kakve će biti posljedice za Hrvatsku i banke u njoj, pitanje je na koje zasad nitko ne može pouzdano odgovoriti. Neizvjesno je, naime, kako će cijeli projekt nadziranja i sanacije banaka završiti. Bankovna unija zasad je kula od karata. Vlade EU, naime, slažu se samo u jednoj stvari od koje su lani i krenule – da će do kraja 2014. formirati jedinstveni mehanizam za nadzor banaka, koji će stalno voditi ECB.

Hrvatska vlada i guverner HNB-a Boris Vujčić načelno su poduprli stvaranje bankovne unije. Njoj bi mogle pridružiti i države koje nisu prihvatile euro. No, Vujčić je na nedavnom predavanju, u čast Ante Čičin-Šaina, rekao da Hrvatska nije zainteresirana za ulazak u bankovnu uniju dok ona nije završena i dok se ne vidi kako će se unutar nje raspodijeliti obveze i troškovi.    – Cjelovitija bankovna unija mnogo je privlačnija od necjelovite, rekao je Vujčić.

   Vlade članica EU odgađaju drugi korak – formiranje tijela za donošenje odluka. To su trebale riješiti na sastanku prošlog petka, ali su se bavile pitanjem američkog prisluškivanja europskih državnika, pa su odluku odgodile za prosinac. Time je odgođen i treći korak do bankovne unije – jedinstveni fond. Glavni protivnici su Njemačka, Finska i ostale bogatije države koje – prema pisanju agencija – nisu spremne novcem svojih poreznih obveznika pokrivati bankarske rupe u Irskoj, Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Portugalu i ostalima. Njemačka i Finska poručile su neka se gubici banaka pokrivaju na nacionalnoj razini. 

  Nedostaje novca

Cilj bankovne unije bio je prekinuti praksu da države spašavaju banke, zbog čega se do grla zadužuju, poput Irske i Španjolske. Da propale banke ne bi za sobom u ponor povlačile države, inicijatori su predložili jedinstveni fond isključivo za njihovu sanaciju, kao što već postoji fond za spašavanje prezaduženih država (Europski mehanizam za stabilnost, ESM). Dok odluke o fondu nema, banke će biti na leđima država. 

   Preciznije, gubitke banke morat će najprije dijelom pokrivati njihovi vlasnici, kreditori i najbogatiji štediše, prema ciparskom modelu. Tek potom na scenu stupila bi država i eventualno europski fond za države (ESM). Međutim, mnoge države, pretpostavljaju analitičari, neće imati dovoljno novca, kao ni dosad. Slično je i s ESM-om, koji je za banke predvidio samo desetak posto raspoloživa novca, ili 60 milijarda eura. 

   To znači da bankovna unija, kakva je u startu zamišljena, visi u zraku. To osobito uzrujava guvernera ECB-a Marija Draghija. 

  Zamisao propada?

U internom pismu, koje je prošlog tjedna procurilo u španjolski El Pais, Draghi je Europsku komisiju upozorio da političari moraju osigurati dovoljno javnih sredstava za sanaciju banaka, kad testovi zdravlja budu završeni. Bez tog javnog novčanog zaleđa, sugerira Draghi, nadzor banaka može se izroditi u fijasko i potaknuti bankovnu krizu.  

  Europska komisija željela bi da se članice EU dogovore o bankovnoj uniji do kraja njezina mandata, do proljeća. Francuski predsjednik Hollande rekao je u petak da je stvaranje bankovne unije »put bez povratka«. No, američki »The Wall Street Journal« ocjenjuje da zamisao o bankovnoj uniji propada, dok uredništvo Bloomberga vjeruje da bi ECB, u tom slučaju, mogao jako ublažiti kriterije za ocjenu zdravlja banaka.