Jedna od pet najugroženijih članica EU je Hrvatska, gdje je svaki treći građanin utonuo u siromaštvo, gotovo polovina mladih nema posla, a srednji sloj se prepolovio i iznosi samo 10 posto stanovništva
ZAGREB » Međunarodna federacija Crvenog križa upalila je alarm zbog masovnog širenja siromaštva i propadanja ljudi u Europi, što je posljedica krize, rezanja državnih izdataka te katastrofalne nezaposlenosti. Broj ljudi koji izravno ovise o hrani Crvenog križa od 2009. do 2012. povećao se za 75 posto. Jedna od pet najugroženijih članica EU je Hrvatska, gdje je svaki treći građanin utonuo u siromaštvo, gotovo polovina mladih nema posla, a srednji sloj se od početka krize prepolovio i iznosi samo 10 posto stanovništva.
– Europa se suočava sa najgorom humanitarnom krizom u šest desetljeća, kaže Bekele Geleta, glavni tajnik Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koja je prije deset dana objavila izvješće o »Humanitarnim učincima ekonomske krize u Europi«.
Dramatično izvješće
U tom dramatičnom izvješću na 66 stranica, organizacija poziva države neka ublaže štednju, jer će rezanje zdravstvenih i socijalnih izdataka izazvati još veće troškove i nevolje. Europi, kažu, prijeti socijalna i moralna kriza od koje se neće moći oporaviti desetljećima.
Više od 18 milijuna ljudi u članicama EU dobiva pomoć u hrani, koju financira Bruxelles. Oko 43 milijuna ljudi nema dovoljno za jelo svaki dan, a gotovo četvrtina građana Unije, njih 120 od ukupno 500 milijuna, postalo je ugroženo siromaštvom. Samo broj onih kojima Crveni križ pomaže hranom popeo se na 3,5 milijuna. Takvih ljudi bilo bi i više, ali Crveni križ kaže da nema dovoljno kapaciteta za pokrivanje rastućih potreba. Mnoge nacionalne organizacije uspijevaju proširiti djelatnost, ali više od polovine njih upozorava da su zbog financijskih razloga morale prekinuti ili suziti postojeće programe pomoći.
Među najvećim žrtvama širenja siromaštva jesu djeca. Prema istraživanju u Velikoj Britaniji, čak 12 posto ispitanih roditelja kaže da im djeca ostaju bez jednog od dnevnih obroka. Svaki četvrti ispitani roditelj priznao je da sam preskače obroke, ili da raspoloživu hranu dijeli na više manjih obroka.
Djeca siromašnih manje se druže s vršnjacima, ne dolaze na proslave i školske izlete, nemaju tople kapute, nove cipele i odjeću kad ih prerastu, kaže Crveni križ. Oko sedam tisuća djece u Bugarskoj vratilo se prošle godine u škole, nakon što im je Crveni križ osigurao besplatni topli obrok. No, roditelji koji se obraćaju Crvenim križu očajni su jer svojoj djeci, osobito nadarenoj, neće moći osigurati više stupnjeve školovanja.
»Nastojimo se prilagoditi novoj situaciji, ali krajnje je teško naći sredstva«, žali se hrvatski Crveni križ, kako ga citira izvješće. Humanitarna kriza u Europi, prema izvješću, najteže razmjere nije poprimila u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, uz koje se pojam krize najčešće veže, nego u Bugarskoj, Latviji (Letonija), Rumunjskoj, Litvi i Hrvatskoj, sudeći prema broju ljudi ugroženih siromaštvom, a to su oni s prihodima nižim od 60 posto prosječnih prihoda kućanstva.
»Siromašni postaju još siromašniji«, a »jaz između bogatih i siromašnih se povećava«, upozorava izvješće tvrdeći da je to osnovni socijalni trend u Europi. Crvenom križu ne obraćaju se samo ljudi bez posla i prihoda. Zabrinut je time što njegovu pomoć sve masovnije traže zaposleni ljudi kojima plaće nisu dovoljne za život.
Nestaje srednji sloj
Crveni križ upozorava da već 9 posto zaposlenih u EU živi ispod granice siromaštva. U Njemačkoj je lani u kolovozu 600 tisuća zaposlenih zatražilo neki oblik pomoći Crvenog križa. Broj njegovih korisnika u Francuskoj narastao je za 300 tisuća, svaki četvrti od njih jest radnik ili umirovljenik s premalim prihodima.
Crveni križ sugerira da problem nije samo u ekonomiji, nego u rastućim nejednakostima u društvu, zbog čega njegovi aktivisti imaju sve više posla i u najbogatijim državama. Primjerice, u Njemačkoj se tijekom 15 godina srednji sloj suzio sa 65 na 58 posto stanovništva. Oko pola milijuna ljudi iz srednjeg sloja doživjelo je porast dohotka i prešlo u viši sloj, a čak 5,5 milijuna iz srednjeg sloja palo je u niži. »U Rumunjskoj je 20 posto stanovništva 2008. bilo svrstano u srednji sloj. Danas je njihov udio pao na 10 posto, isto kao u Hrvatskoj i Srbiji«, kaže izvješće.
Tempirana bomba
Tamo gdje Crveni križ za ima uvjete, ugroženim ljudima pruža ne samo hranu, nego i financijsku, obrazovnu i psihološku pomoć. Njegovi aktivisti su zgroženi time da sve više ljudi postaju beskućnici i spavaju na ulici. Sve veći broj mladih ljudi, koji su se osamostalili, vraća se svojim roditeljima, jer ne mogu podmiriti troškove života. U Grčkoj se više generacija iste obitelji vraćaju živjeti pod isti krov, jer imaju samo jednog hranitelja. Sve je češća pojava da sređeni ljudi iz srednjeg sloja, koji žive od dviju plaća, preko noći izgube posao i prihode te padnu u očajnu situaciju o kojoj nikad nisu ni sanjali. Najveći problem za Europu je »katastrofalna nezaposlenost« koju Crveni križ naziva »tempiranom bombom«, jer je u većini članica EU njome obuhvaćeno 30 do 60 posto mladih ljudi.
– Vidimo širenje tihog očaja među Europljanima, što ih dovodi u depresiju, rezignaciju u gubitak nade u budućnost, kaže Crveni križ, upozoravajući da zbog toga očekuje porast demonstracija, nasilja, ksenofobije i ekstremnih oblika socijalnih nemira.
