"Kraljevica" u stečaju: Na prodaju oba doka i sve dizalice za 12,5 milijuna kuna

Nakon donošenja novog županijskog Prostornog plana u kojem kraljevički škver u dosadašnjem obimu više ne postoji više nema smisla otezati, a svaki bi idući mjesec brodogradilište u stečaju gomilalo oko 200 tisuća kuna gubitka

RIJEKA  Na bubanj ide sva preostala pokretna imovina kraljevičkog brodogradilišta – oba doka, strojevi i oprema, vozila, šesnaest mostnih dizalica, računalna oprema.

Prodat će se »u paketu« i to po početnoj cijeni od 11,47 milijuna kuna, a u istoj će turi ići i devet portalnih dizalica čija je procijenjena vrijednost 1,15 milijuna kuna. Kako doznajemo od stečajne upraviteljice Marije Ružić, ako sve bude teklo prema planu, javni natječaj za prodaju bit će objavljen za desetak dana.

Odlučeno je tako jučer, najprije na Odboru, a potom je to jednoglasno potvrdila i Skupština vjerovnika Brodogradilišta »Kraljevica« u stečaju. Svi prisutni složili su se kako više nema smisla otezati nakon što je donesen novi Prostorni plan Primorsko-goranske županije u kojem kraljevički škver u dosadašnjem obimu više ne postoji.   

Velikom doku, »petnaestici« koncem studenog ove godine istječe klasa od Hrvatskog registra brodova. Da bi je mogao obnoviti, konstatirala je stečajna upraviteljica Ružić, u dok bi trebalo uložiti oko 1,3 milijuna kuna. U jednom trenutku, predstavnik velikog dobavljača-vjerovnika Pero Markanović iz Tekol-Terija postavio je pitanje ne bi li se, zbog skorog isteka klase, možda moglo uložiti, pa onda za taj iznos povećati njegovu cijenu, no zamjenik županijske državne odvjetnice u Rijeci Jakob Nakić kategorički je odbacio tu mogućnost. Dok 15 ide u prodaju takav kakav jest. Brodogradilište u stečaju dokove je davalo u najam zainteresiranim stranama, od Dalmonta, »Viktora Lenca« i nekim drugim licima odnosno pravnim osobama koji su se usput pojavljivali. Prema podacima stečajne upraviteljice, mali dok u prosjeku je bio popunjen (tek) pet dana u mjesecu, a velika »petnaestica« deset dana. 

Dvjesto tisuća kuna mjesečnog »minusa«

No, ovaj novi strateški dokument Županije nije to što je odigralo presudnu ulogu za odluku o prodaji, barem gledajući s površine i što se tiče vjerovnika, među kojima država, odnosno Ministarstvo financija sa svojim potraživanjima više od milijarde kuna vodi glavnu riječ. Stečajna upraviteljica Marija Ružić podnijela je izvješće s konkretnim financijskim brojkama, slijedom kojih bi svaki idući mjesec brodogradilište u stečaju gomilalo oko 200 tisuća kuna gubitka.

To je razlika između poslovnih prihoda u iznosu od 316 tisuća kuna i troškova koji se istovremeno, svaki mjesec, penju na oko 510 tisuća kuna, a u što ulaze plaće za četrdesetak zaposlenika koji su zadržani u stečaju, koncesijska i komunalna naknada, troškovi energenata.

Premda se dio prostora kraljevičkog brodogradilišta kroz potkoncesije iznajmio lokalnim poduzetnicima, njima četvorici, među kojima je »najjači« Dalmont, to očito ne pokriva mjesečne minuse u poslovanju škvera u stečaju. Ružić je, doduše, podsjetila kako je potkoncesijama obuhvaćeno tek oko 25 posto površine za koju škver i dalje plaća koncesiju. 

Procijenjena vrijednost stečajne mase s danom otvaranja stečaja »Kraljevice« koncem kolovoza prošle godine iznosila je 41 milijun kuna što je, naravno, »kap« u moru ukupnih dugovanja koje je škver za sobom ostavio, a koji se penju na 1,4 milijarde kuna. U trenutku otvaranja stečaja na računu je bilo, i još se uvijek nalazi, oročeno kod poslovnih banaka 12,2 milijuna kuna od kojih se, istaknula je stečajna upraviteljica, nije »dirnula« ni lipa. Do danas, od stečajne je mase unovčeno ukupno 17,9 milijuna kuna, u što spada i zatečeni novac na računu. 

  Test za investitore

Odborom vjerovnika jučer je po prvi put, s obzirom da od prošlih lokalnih izbora u međuvremenu nije bilo  sjednice, predsjedala kraljevička gradonačelnica Nada Turina-Đurić koja je istaknula kako će predstojeća prodaja cjelokupne opreme, strojeva, dizalica i dokova, dakle svega onog što je bila esencija nekadašnjeg škvera, uz naravno navoze, biti dobar test da se vidi koliki su ustvari realni interesi i mogućnosti da se na tom prostoru nastavi brodograđevna djelatnost. To je i jedan od razloga zašto se odlučilo na prodaju »u paketu«.

Doduše, onaj tko to eventualno kupi, neće smjeti graditi brodove duže od 35 metara, kako je to utvrđeno novim županijskim Prostornim planom dok, primjerice, za djelatnost remonta nije ograničena veličina brodova. 

Vlasnika Dalmonta Ivana Ivića, upitali smo hoće li se javiti i dati ponudu da kupi sve preostale pokretnine škvera.    – Svakako da sam zainteresiran da nastavim brodograđevnu djelatnost u Kraljevici. Međutim, konačna odluka ovisit će o tome hoće li se uistinu investitoru vezati ruke time da u škveru ne smije graditi brodove duže od 35 metara. Ne vidim nikakve logike ni rezona u tom ograničavanju jer se, u ovom slučaju, radi o privatnoj inicijativi koja je izuzeta od bilo kakvih oblika državnih subvencija, kazao je Ivić.    Direktor i suvlasnik Kvarnerplastike Emilio Sušanj također je načelno zainteresiran za kupnju, ali pod uvjetom da dobije dugoročne garancije da će tamo i ostati. Po svemu sudeći, nije isključeno da sadašnji potkoncesionari Dalmont i Kvarnerplastika daju zajedničku ponudu.

  Stečaj još godinu dana

Prodajom imovine odnosno opreme, strojeva, dizalica i dokova, treba istaknuti, ne završava stečaj »Kraljevice« koji bi, neslužbene su i grube procjene, mogao potrajati još iduću godinu, za vrijeme koje bi se trebale napraviti izmjene i dopune PP-a Grada Kraljevice u skladu sa županijskim Planom, kao i detaljizirani urbanistički plan uređenja tog prostora.

Okvirni je plan da se od resornih državnih tijela i ministarstava ishodi i utvrdi nova granica pomorskog dobra, a ne da to bude kao sada gdje se pomorskim dobrom tretira čitav prostor brodogradilišta, sveukupno oko 185 tisuća četvornih metara. Prostor koji bi se na taj način »oslobodio« pretvorio bi se u poslovnu zonu za male i srednje poduzetnike te proizvodni obrt, s djelatnostima koje bi supstituirale ili bile komplementarne brodograđevnoj djelatnosti. 

   Stečajna upraviteljica Marija Ružić jučer je krenula i s inicijativom da se ide u prodaju i sedam stanova koji su u vlasništvu Brodogradilišta »Kraljevice«. Četiri su slobodna, a u tri stanuju zaštićeni najmoprimci. Međutim, uslijed izlaganja sama je od toga odustala, zaključivši kako će to biti predmetom neke od idućih sjednica Odbora vjerovnika.